Jeste li se ikad pitali što horori izazivaju u tijelu čovjeka? Strah i adrenalin-osjećaji su koje proživljava većina ljudi tijekom gledanja horor filmova, posjeta kuća strave i slično. Brojni to iskustvo rado ponavljaju iznova i iznova, a neki pak osjećaju bojazan pri samoj pomisli. Zašto su horori tako popularni i što čine našem tijelu, predmet je raznih studija. Navedenim se bavi, dr. Coltan Scrivner, bihevioralni znanstvenik i autor nekoliko radova o hororima.
“Kada prolazimo pokraj prometne nesreće ili vidimo jezivu fotografiju, naši su umovi prisiljeni obratiti pažnju i prikupiti informacije. To je bit morbidne radoznalosti“, kaže dr. Scrivner.
Zajedno s kolegama, Scrivner je došao do zanimljivih zaključaka, a to je da ljubitelji horor filmova imaju više iskustva s osjećajem straha i tjeskobe te da izloženost tomu može biti korisna prilikom kreiranja učinkovitih strategija u stvarnom svijetu.
Na sreću, to neće biti strategija spašavanja svijeta od zombija, ali možda pomogne u izazovima na poslu.
Za one koji žele steći uvid u svoju osobnost, dr. Scrivner je kreirao kviz za mjerenje znatiželje. Na iduće četiri tvrdnje trebate odgovoriti „da“ ili ne“, čime potvrđujete slaganje ili neslaganje s navedenim tezama:
1. Zanima me kakav je um nasilnih ljudi.
2. Mislim da je nadnaravno zanimljiva tema.
3. Da je transplantacija glave moguća, želio bih gledati postupak.
4. Da živim u starom Rimu, zanimalo bi me prisustvovanje gladijatorskim borbama.
Ako ste na sve odgovorili čvrsto „da“, prema dr. Scrivneru navedeno predstavlja iznadprosječnu znatiželju, no to ne znači da u tome postoji nešto patološko ili nezdravo.
“Postoje ljudi koji postižu jako visoke rezultate u empatiji i suosjećanju, a koji također vole pornografiju o mučenju i horor „slasher“ filmove”, objašnjava Scrivner.
Starija istraživanja pokazuju da osobe gledaju horor filmove zbog napetosti koje taj žanr sa sobom nosi. Osobe koje imaju visoku razinu traženja uzbuđenja, vjerojatnije će posezati za horor filmovima jer žele istražiti nešto novo, osjetiti adrenalin i sl. Ipak, treba naglasiti da sva istraživanja zahtjevaju još proučavanja kako bi se utvrdila jasna povezanost straha, znatiželje i industrije horora.
U koju god kategoriju spadali, imajte na umu da je kao i u svemu, pa tako i kod gledanja horora-umjerenost ključ!
Napipati bilo kakvu kvržicu ili izraslinu na tijelu nije ugodno. Ako se to i dogodi, važno je ostati hladne glave. Ljudsko tijelo ima složen mehanizam stvaranja i razgradnje stanica. Kod svakoga od nas tijekom života će se stvoriti nekakva novotvorina. One mogu narasti veće u odnosu na uobičajeno tkivo, a uglavnom nastaju spontano i nepravilno. Iako se medicinski svaka novotvorina karakterizira kao tumor, većina ih je dobroćudno. Jedna od dobroćudnih izraslina je i ganglion, koji se uglavnom javlja na ručnom zglobu.
Radi se o izraslini ili cisti ograničenoj kapsulom, koja se puni gelatinoznim sadržajem. Opipljiva je i vidljiva kao malena kvržica na tetitvi zgloba. Uglavnom je vrlo malena, promjera od nekoliko milimetara do dva centimetra.
Uzrok nastanka gangliona nije poznat. U većini slučajeva nastaju spontano, a kod nekih ljudi spontano i nestaju. Kaže se kako je to tegoba koja zahvaća mlade osobe, budući da se uglavnom javljaju kod odraslih osoba reproduktivne dobi, češće kod žena.
Nekad prolaze u potpunosti bez simptoma, no nekad su ganglioni smješteni na način za uzrokuju bol ili pritišću neki od živaca u području šake.
Sa specijalistom kirurgije, liječnikom Draženom Đurovićem, dr.med., razgovarali smo o ovoj temi. Poslušajte!
Ganglion se prvenstveno liječi nekirurški, odnosno konzervativno. To podrazumijeva aspiraciju, odnosno punktiranje, tog gelatinoznog sadržaja. Liječnik uz pomoć igle aspirira taj gelatinozan sadržaj, nakon čega se povezuje ili na drugi način radi pritisak (kompresija) na to mjesto kako bi se kapsula u kojoj je bio taj gelatinozan sadržaj slijepila i ne bi iznova punila istim sadržajem. Sam postupak traje nekoliko minuta, uz vrlo mali bol.
Nekirurški način liječenja u većini slučajeva rezultira potpunim izlječenjem. No, u nekim slučajevima to nije dovoljno te se ganglion, odnosno ta cista stalno iznova puni gelatinoznim sadržajem. Tada se liječenju pristupa kirurški. Također, ako se ganglion nalazi na mjestu kojeg nije moguće punktirati, liječenju se također pristupa kirurškim putem.
Zahvat se izvodi primjenom lokalne anestezije pa nije bolan, a traje do sat vremena. Više pronađite u našoj ordinaciji “Kirurgija”.