Vid je osjetilo kojim primamo vizualne informacije o svijetu oko nas putem očiju i mozga, omogućavajući nam da percipiramo i interpretiramo boje, oblike, udaljenosti i druge karakteristike predmeta i prostora. Svjetski dan vida obilježava se drugog četvrtka u listopadu s ciljem usmjeravanja globalne pozornosti na važnost zdravlja očiju. Povodom toga, izdvojili smo šest zanimljivosti o očima koje bi vas mogle iznenaditi.
Oko ima preko 20 milijuna radnih jedinica i konačnu veličinu ne dostiže rođenjem.
Veličina oka pri rođenju iznosi 18 mm, a tijekom djetinjstva 19.5 mm te 24-25 mm u odrasloj dobi. Ako su oči duže za 1 milimetar, osoba je kratkovidna, odnosno ima dioptriju -3. S druge strane, ako su kraće za 1 mm, osoba ima +3 dioptriju.
Iza fraze „u tren oka“ krije se nešto istine. Naime, oko je najbrži mišić u tijelu s kojim se, usprkos napretku tehnologije, i dalje ne može usporediti niti jedna kamera. Zahvaljujući brzini tog mišića, vrlo lako mijenjamo fokus jednog objekta na drugi dok kameri treba koja sekunda da postigne taj rezultat. No to je samo još jedna od fascinantnih činjenica o očima.
Ono o čemu se najviše priča je boja očiju. Najčešća boja očiju je smeđa. To je genetski nasljedna osobina. Studija iz 2009. godine, utvrdila je da je bilo moguće predvidjeti boju očiju u Rotterdamu s više od 90 % točnosti smeđe i plave boje. Boja očiju može biti i crna, crvena ili ljubičasta, no u tom se slučaju radi o rijetkim genetskim mutacijama.
Muškarci u prosjeku trepću 14.5 puta u minuti, dok žene trepću nešto češće i brže, točnije 14.9 puta u minuti. Smatra se da je tako zbog više razine ženskog hormona estrogena koji stimulira proizvodnju maziva. Navedeno uključuje i suze.
Jedna od najčešće izvođenih operacija u medicini je operacija mrene, odnosno uklanjanje zamućene očne leće. Riječ je zahvatu u kojem se prirodna leća ultrazvučno ukloni te se na njezino mjesto ugrađuje neka od intraokularnih leća ovisno o potrebama pacijenta. Cilj je pacijentu vratiti bistar vid.
Omatofobija je iracionalan strah od očiju te može biti povezana s dermatofobijom, strahom od ozljede. Neki od simptoma su izbjegavanje situacija u kojima je nužan kontakt očima ili dodirivanje očiju. Dugoročno izbjegavanje može pogoršati situaciju, pružajući opravdanje za strah. Anksioznost i napadaj panike mogu se javiti u slučaju aktiviranja omatofobije. Kod nekih osoba to se može manifestirati kao nerealni strah od opasnosti od ozljede oka.
Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna. Ove godine globalna kampanja provodi se pod sloganom „Koristi 🖤 za svako 🖤“. Srce je najvažniji mišićni organ u čovjekovom organizmu, a povodom toga naš dr. Nikola odgovorio je na šest zanimljivih mitova.
Srećom, uvijek se nađu neka istraživanja koja iscrpno prate ljudsko tijelo pa znamo da je prosjek srčanog ritma kod muškaraca 70-72 otkucaja/min dok je za žene taj broj nešto viši pri 78-82. Razlika proizlazi iz veličine srca koja je u ženskom spolu manja pa srce mora brže pumpati da bi ispumpalo istu količinu krvi.
Iako se većina, odnosno više od pola svih infarkta ne dogodi ponedjeljkom, taj dan u tjednu je ipak najrizičniji za srčani udar! Naime, istraživanje je pokazalo da u cijeloj populaciji postoji porast infarkta ponedjeljkom. Međutim, kada se populacija razdvojila na radnu i neradnu primijećeno je da je ta razlika prisutna samo kod radnika, sugerirajući da je ključ vjerojatno u stresu prilikom povratka na posao nakon odmornog vikenda.
Osmijeh, čak i neiskren, snižava brzinu otkucaja srca, no ne postoji studija koja pokazuje da je ukupan efekt na zdravlje srca pozitivan. Iako ne znamo hoće li osmijeh pomoći zdravlju vašeg srca, znamo da su psihička stanja stresa, anksioznosti i depresije povezane s povišenim razinama srčanih bolesti.
Karcinomi su zloćudne tumorske bolesti nastale iz epitelnih stanica i općenito su rijetki. Epitelne stanice u srcu i žilama su drugačije te ne stvaraju karcinome već sarkome. Angiosarkomi, zloćudni tumori krvnih žila su rijetki, a angiosarkomi unutar srca su tolika rijetkost da neki kardiolozi provedu cijeli radni vijek bez da ih vide. Dobroćudni tumori srca poput miksoma nešto su češći, ali rijetko zahtijevaju kirurško odstranjenje jer rjeđe uzrokuju simptome.
Kao što smo već rekli niže razine stresa djeluju protektivno na srce. Psi, kao i socijalni kontakt štite od stresa te tako sprječavaju srčane bolesti. Pored psihičke podrške, psi također tjeraju vlasnike na redovnu tjelovježbu putem zajedničkih šetnji što je dobra preventiva za bolesti poput demencije i oboljenja krvnih žila.
Srce služi da bi pumpalo krv kroz naše tijelo. Manji ljudi imaju manje krvi pa i manja srca. Dječja srca su najmanja te kako odrastaju, njihova srca rastu. Žene su u prosjeku malo niže i lakše od muškaraca, stoga imaju i manja srca. Ta razlika je još izraženija ako uspoređujemo sportaše i sjedeću populaciju gdje razlike u veličini mogu biti i preko 100%.