S ciljem pružanja pomoći i povećanja kvalitete života osoba s invaliditetom kao i djece s teškoćama u razvoju, na Štefanovcu se smjestio jedinstveni Centar za rehabilitaciju Silver čiji djelatnici i volonteri marljivo rade na tome da njihovi psi postanu pravi pomagači. Zahvaljujući školovanju kroz koje prolaze, psi zaista postaju najbolji čovjekov prijatelj. Tatjana Ličina, voditeljica Odjela za psihosocijalnu rehabilitaciju i ranu intervenciju CZRS-a i Jeniffer Ceia, voditeljica odjela za školovanje i dodjelu pasa pomagača i terapijskih pasa otkrile su nam sve detalje o programima centra, reakcijama korisnika i socijalizaciji pasa.
Centar za rehabilitaciju Silver provodi programe rehabilitacije osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Specifičan je po tome što u naše programe uključujemo pse pomagače i terapijske pse. To su programi orijentacije i kretanja za slijepe osobe, program tehnike štapa kao baza kretanja, zatim dodjela psa vodiča i psa pomagača za djecu s teškoćama u razvoju, dakle različite teškoće od poremećaja iz spektra autizma, cerebralne paralize itd.
Tu su i terapijski psi za stručnjake koji rade s djecom ili odraslim osobama u institucijama. Također, imamo program poludnevnog boravka za osobe s višestrukim teškoćama i program aktivnosti svakodnevnog života. To su programi koje pružamo korisnicima, a pored toga imamo programe i koji se vežu uz pse. To je program uzgoja socijalizacije, školovanja i dodjele psa.
To sve ovisi o tome kakav je pas. Primjerice školovanje psa vodiča traje oko četiri mjeseca, a terapijskog psa oko tri mjeseca. Treba imati na umu da su zadaci psa vodiča i terapijskog psa potpuno drugačiji.
Pas vodič gleda umjesto svog korisnika i pazi na to da osoba drži smjer kretanja. Važno je da pas ima dobru inicijativu u tom slučaju. Za pse pomagače za djecu su aktivnosti drugačije. Uključuju igre sa psima gdje će dijete raditi one stvari koje bi trebali uvježbavati. Primjerice, dijete kroz bacanje loptice psu vježba strpljenje, koordinaciju itd. Kod pasa pomagača za osobe koje imaju poteškoće u kretanju, većina toga bazira se na donošenju stvari. Pas pomagač može otvarati ladice, donositi stvari, paliti gasiti svjetla itd. Glavni cilj je da olakša život osobi.
Imamo 30 zaposlenih osoba i oko 80 volontera. To su većinom obitelji kod kojih su psi na socijalizaciji. Od uzgoja do trenutka kad dođe do korisnika prođe otprilike dvije godine.
Ono što je jednako za sve pse je proces socijalizacije gdje ih učimo osnovama adekvatnog ponašanja. Poanta socijalizacije je da dobijemo psa koji se privikava na život u gradu (odlazak u javni prijevoz, gužve i sl.). Iako se radi pasmini (labrador retriver) koja je stvarno orijentirana na čovjeka, ne završe svi proces socijalizacije niti školovanja, a neki pak dođu skroz do onog dijela spajanja s korisnikom.
Psi provedu 16 mjeseci sa svojim socijalizatorima, a dosta njih se odluči na ponovnu socijalizaciju. Kada dođe do upoznavanja između volontera i korisnika, tada vidite svrhu svega. Socijalizatori su u tom trenutku ponosni na psa. To je kao da gledate dijete kako kreće u školu. Svi koji su zainteresirani mogu se prijaviti putem linka na našoj web stranici gdje mogu provjeriti ispunjavaju li sve uvjete.
O tome ovisi puno faktora. Cilj nam je kod pasa dobiti radne karakteristike. Dakle, bitan je karakter i zdravstveni dio. Kod labradora je bitno da imaju čiste kukove, srce i oči. Psi koji ne završe kao vodiči ili pomagači, najčešće imaju ili zdravstveni problem ili ne odgovaraju karakterno zadaći koju bi trebali obavljati. U prosjeku rade sedam godina. Jednom godišnje kontroliramo korisnike kod kojih je pas kako bi provjerili je li sve u redu te damo određene preporuke. Kada pas ode u mirovinu, on više nema oznaku da radi kao vodič ili pomagač te postaje obični kućni ljubimac. Obično ponudimo korisniku da pas ostane kod njega. Ako iz nekog razloga to nije moguće, tada ga pokušavamo udomiti.
Pas zahtjeva veliku brigu, uz to dolaze i određeni troškovi. Trenutno imamo najviše interesa za pse pomagače jer se u to uključuje cijela obitelj.
Korisnicima se jako mijenja kvaliteta života, osobe postaju aktivnije i uključene u lokalnu zajednicu. Primjerice, kada ljudi vide osobu sa štapom neće mu prići samo tako, dok kada vide psa tu postoji više želje za komunikacijom. Pas je na neki način komunikacijski most između korisnika i prolaznika. Ono što je za korisnike važno jest da moraju biti spremni na suživot s psom i željeti to. Iako su od velike pomoći, treba se pripremiti na to da će i pas tu i tamo napraviti psinu. Što se tiče čekanja na psa, taj proces nema određeni „timeline“. Uvijek nam je cilj pronaći psa koji karakteristikama odgovara korisniku. Zna se dogoditi da korisnici tijekom procesa čekanja odustanu kada shvate o kakvoj se odgovornosti radi.
Sigurnost pacijenata prioritet je u zdravstvu, a povodom toga 17. rujna obilježava se “Svjetski dan sigurnosti pacijenata”. Ove godine naglasak je na sigurnoj primjeni lijekova. Ako se nepravilno čuvaju, propisuju ili koriste, nuspojave na lijek mogu biti vrlo ozbiljne.
O nuspojavama i važnosti prijava istih, razgovarali smo s glasnogovornicom HALMED-a Majom Bašić.
Pacijenti se prije uzimanja lijekova trebaju obratiti svojem liječniku obiteljske medicine ili liječniku specijalistu i savjetovati se o izboru i primjeni odgovarajuće terapije. Odgovarajuću terapiju za pojedinog pacijenta može odrediti jedino liječnik koji ima potpuni uvid u njegovo cjelokupno zdravstveno stanje. Također, lijekove je važno primjenjivati u skladu s uputom o lijeku koja je priložena svakom pakiranju lijeka. Sadrži sve informacije važne za njegovu sigurnu primjenu. To što su informacije o indikacijama, kontraindikacijama, načinu primjene i doziranju, nuspojavama i mjerama opreza.
Prilikom primjene lijekova moguće je da dođe do nastanka nuspojava. Važno je istaknuti da se one nipošto ne moraju dogoditi kod svakog korisnika. One su moguće kod svih lijekova, kako receptnih, tako i onih koji se izdaju bez recepta. Sve osobe koje smatraju da su doživjele nuspojavu na bilo koji lijek ili cjepivo trebaju se obratiti svojem liječniku radi zbrinjavanja simptoma.
Svoju sumnju na nuspojavu mogu prijaviti zdravstvenom radniku s kojim su u kontaktu i koji je dužan proslijediti je HALMED-u. Također, pacijenti mogu svoju prijavu uputiti izravno HALMED-u. Na taj način mogu aktivno uključiti u proces praćenja sigurnosti primjene lijekova. Prijavu je moguće uputiti HALMED-u putem online aplikacije na našoj internetskoj stranici ili putem mobilne aplikacije „HALMED”, dostupne u trgovini aplikacija za pametne telefone.
Prijave koje zaprimamo od pacijenata vrijedan su izvor informacija jer obično sadrže detaljne opise nuspojava. Sve prijave koje zaprimimo smatraju se sumnjama na nuspojavu te se koriste za trajnu procjenu sigurnosnog profila cjepiva.
Sigurnost svih lijekova temeljito se ispituje tijekom kliničkih ispitivanja. Potom se prati nakon stavljanja u promet. Odnosno čitavo vrijeme dok su dostupni pacijentima. Samo oni lijekovi koji su dokazano sigurni za primjenu, mogu biti u prometu. Odnosno čija korist u liječenju ili sprječavanju bolesti nadmašuje eventualne mogućnosti nastanka nuspojava.
Upravo zbog stalnog praćenja sigurnosti primjene lijekova, važno je prijavljivati sumnje na nuspojave lijekova. Svaka prijava čini vrijedan izvor dodatnih informacija o primjeni lijeka te nam analiza prikupljenih podataka omogućuje dolazak do novih saznanja te bolje razumijevanje sigurnosnog profila lijeka. O najnovijim saznanjima obavještavaju se zdravstveni radnici te se nadopunjuju dokumenti o lijeku. Odnosno, sažetak opisa svojstava lijeka te uputa o lijeku koji su javno dostupni u bazi lijekova na internetskim stranicama HALMED-a. Time se omogućuje propisivanje i uzimanje lijekova na najučinkovitiji i najsigurniji mogući način, odnosno omogućuje se najbolje djelovanje lijeka uz maksimalno očuvanje kvalitete života i zdravlja.
Tijekom praćenja sigurnosti lijeka stalno se procjenjuje omjer rizika i koristi primjene lijeka. Teške i ozbiljne nuspojave će biti prihvatljive samo kod lijekova koji liječe teške ili smrtonosne bolesti. Kao što je primjerice rak. Kada je riječ o lijekovima za liječenje blažih simptoma ili bolesti, kao što su blaža glavobolja ili prehlada, samo nuspojave blaže prirode mogu biti prihvatljive. To se odnosi na utvrđivanje pozitivnog omjera koristi i rizika primjene lijeka. Ako se odnos koristi i rizika primjene lijeka promijeni tijekom životnog ciklusa lijeka, poduzimaju se mjere kojima se mijenja, primjerice, doziranje lijeka. Ili pak trajanje terapije ili se uvode nova upozorenja i mjere opreza pri primjeni lijeka. Ukidanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet i povlačenje lijeka iz prometa krajnja je mjera u slučaju promjene odnosa koristi i rizika primjene lijeka u negativnom smjeru.
Dakle, praćenjem primjene lijekova pacijentima se neprekidno osiguravaju kvalitetni i sigurni lijekovi te se izravno pridonosi zaštiti javnoga zdravlja, kao i zdravlja svakog pojedinog pacijenta koji lijek primjenjuje.
Jednako je važno prijaviti sve nuspojave, bez obzira na to jesu li poznate od ranije i unesene u uputu o lijeku, ili nisu očekivane i poznate od ranije.
Prijavljivanje od ranije poznatih nuspojava između ostalog pridonosi boljem razumijevanju njihove učestalosti i mehanizma nastanka, dok prijavljivanje sumnji na nuspojave koje nisu navedene u uputi o lijeku pridonosi novim saznanjima o nuspojavama koje ranije nije bilo moguće otkriti.
Iako su prije stavljanja u promet svi lijekovi temeljito ispitani, moguće je da se neke nuspojave zabilježe kad se lijek počne koristiti kod većeg broja ljudi. Odnosno kod “stvarnih” pacijenata. Oni primjerice imaju specifična zdravstvena stanja ili koriste više lijekova u terapiji. Osobito one rijetke ili vrlo rijetke. Stoga europsko zakonodavstvo zahtijeva praćenje sigurnosti svih lijekova. To uključuje cjepiva, dok god su u primjeni. Sva nova saznanja o nuspojavama te, po potrebi, upozorenja, mjere opreza, kontraindikacije i druge izmjene redovito se unose u dokumente o lijekovima i cjepivima. Navedeno se može pronaći putem baze lijekova na internetskim stranicama HALMED-a.