Prisutan je mit vezan uz poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (eng. attention deficit/hyperactivity disorder, ADHD): da se javlja samo kod djece. Još jedan prisutan mit je kako su simptomi ADHD-a samo nestašluk.

No, istina je da se se prvi simptomi ADHD-a javljaju do 12. godine, ali za razliku od nestašluka koji se primiruje odrastanjem, simptomi ADHD-a mogu biti intenzivniji odrastanjem. Stoga, ADHD postoji i kod odraslih muškaraca i žena.  Poslušajte više!

Kako se očituje ADHD kod odraslih?

Simptomi odraslog ADHD-a često izgledaju drugačije nego u djetinjstvu:

• Hiperaktivnost se može pretvoriti u unutarnji nemir, stalnu potrebu za aktivnošću ili teškoće s opuštanjem
• Impulzivnost se očituje kao ishitreno donošenje odluka, prekidanje drugih u razgovoru ili impulzivna potrošnja
• Neorganiziranost i izazovi u izvršavanju zadataka, što može otežavati posao, studij i odnose

Detaljnije poslušajte u razgovoru izv. prof. dr. sc. Saše Jevtovića, specijalista psihijatrije, voditelja Zavoda za psihološku medicinu KBC-a Zagreb i profesora na Medicinskom te Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te psihologinje dr. sc. Snježane Sekušak-Galešev, prof., iz Psihološkog centra Sekušak-Galešev, koja je obnašala i dužnost dekanice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2017.-2021.).

ADHD kod odraslih mogu pratiti teškoće mentalnog zdravlja, poput anksioznosti, depresivnosti, ovisnosti i uključivanja u rizična ponašanja, napominje psihijatar izv. prof. dr. sc. Saša Jevtović.

Dijagnostika i liječenje

Jednako kao i u dječjoj dobi, ADHD-u u odrasloj dobi važno je pristupiti multidisciplinarno i što ranije.  Prvi korak je psihologijsko testiranje.

Često dolaze visokoobrazovane i visokofunkcionalne osobe, a njihovi rezultati uglavnom pokazuju da se radi o iznadprosječno inteligentnim ljudima, od kojih su neki u djetinjstvu bili prepoznati kao darovita djeca, govori dr. sc. Snježana Sekušak-Galešev, prof. psihologije.

U slučaju potvrde dijagnoze ADHD-a, odrasle osobe se uključuju u medikamentozno liječenje, odnosno liječenje dostupnim lijekovima, a dodatno se potiče uključivanje u psihoterapiju te usvajanje vještina planiranja vremena i suočavanja sa stresom. Ovakvim pristupom nastoji se ublažiti simptome, olakšati svakodnevicu ovih ljudi te im dati praktične alate za nošenje s izazovima. Perspektivu osobe koja je prošla dijagnostiku ADHD-a te je uključena u liječenje, s nama dijeli dr. sc. Ines Ivić.

ADHD kod odraslih: Upoznajte Ines

Tijekom odrastanja, Ines je pratio osjećaj da kaska za vršnjacima te da joj je za sve potrebno više vremena. Uvijek je osjećala kao da se mora truditi jače i raditi više od osoba u svojoj okolini. No za većinu simptoma i izazova pronašla je način kompenzacije te uspješno prolazila obrazovne ciljeve. Tek kada se čaša prelila, Ines nije više mogla pratiti korak sa svojm obvezama što ju je iscrpljivalo te je potražila pomoć stručnjaka. Prije dvije godine dobila je dijagnozu ADHD-a, a svi njeni izazovi i osjećaji su dobili kontekst i smisao.

Ines je danas doktorica znanosti, a svoju priču dijelu u razgovoru sa specijalistom psihijatrije Krešimirom Radićem, dr. med., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Moj savjet je da se obratite stručnjacima. S adekvatnim liječenjem život s ADHD-om je daleko jednostavniji, lakši i sretniji, savjetuje Ines svima koji sumnjaju da i sami imaju ADHD.