Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (eng. attention deficit/hyperactivity disorder, ADHD) prvi put se spominje u stručnoj literaturi daleke 1775. godine. S obzirom na to, očekivali bismo kako je do danas potpuno prihvaćeno njegovo postojanje. No, to nije tako. I dalje postoji stigma vezana uz osobe koje žive s ADHD-om, da su lijene, neorganizirane, nepristojne, zločeste, neodgojene. Kako bismo razbili sve mitove vezane uz ADHD otvaramo virtualna vrata nove Virtualne ordinacije, one za ADHD!

Što je ADHD?

ADHD je neurorazvojni poremećaj, zbog čega mozak osobe s ADHD-om jednostavno drugačije funkcionira od mozga osobe koja ga nema. Službeni dijagnostički kriteriji razlikuju tri vrste:

• ADHD – pretežno s poremećajem pažnje
• ADHD – pretežno s hiperaktivnošću-impulzivnošću
• ADHD – kombinirani tip

Svaka od ovih prezentacija ima svoje specifičnosti i set kriterija koje je potrebno zadovoljiti, pod određenim uvjetima. Važno je napomenuti kako će se svatko od nas prepoznati u nekom od kriterija, no za dijagnozu je potrebno napraviti cjelokupno testiranje i obradu. Kako bismo saznali više o ovoj temi, obratili smo se za savjet vodećim stručnjacima za ADHD u Hrvatskoj.

ADHD kod djece

O ADHD-u kod djece razgovarale su voditeljica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju u KBC-u Rijeka, specijalistkinja psihijatrije i subspecijalistkinja dječje i adolescentne psihijatrije Daniela Petrić, dr. med. te psihologinja dr. sc. Snježana Sekušak-Galešev, prof., iz Psihološkog centra Sekušak-Galešev, ujedno i dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2017.-2021.).

ADHD kod odraslih

Danas znamo kako ADHD nije prisutan samo u dječjoj dobi. O izazovima s kojima se suočavaju odrasle osobe, što podrazumijeva obrada te koje metode liječenja su dostupne u Hrvatskoj, razgovarali su prof. dr. sc. Saša Jevtović, specijalist psihijatrije, voditelj Zavoda za psihološku medicinu KBC-a Zagreb i profesor na Medicinskom te Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Snježana Sekušak-Galešev, prof., iz Psihološkog centra Sekušak-Galešev, dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2017.-2021.).

Doktorat znanosti i ADHD, ruku pod ruku

Da ne ostane sve na stručnoj perspektivi, specijalist psihijatrije Krešimir Radić, dr. med., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar razgovarao je s dr. sc. Ines Ivić. Ines s nama dijeli iskustvo odrastanja s ADHD-om, ali i njihov suživot u odrasloj dobi. Zajedno su prošli brojna iskustva te došli nadomak doktoratu znanosti. Kada se prije dvije godine obratila stručnjaku za pomoć jer joj se činilo da u njenom životu više ništa ne funkcionira, prošla je kroz obradu te dobila dijagnozu. Sada kada su simptomi ADHD-a ublaženi terapijom koju uzima, Ines život opisuje lakšim i sretnijim.

Razbijajmo mitove o ADHD zajedno!

Nadamo se da smo i vas uvjerili u istinu o ADHD-u. Pozivamo vas da razbijate mitove koje ovaj poremećaj nosi i podijelite naš sadržaj.

Za kraj, ako sami sumnjate na simptome ADHD-a ili ih primjećujete kod bliskih osoba ili djece, podsjećamo kako je prvi korak izabrani liječnik primarne zdravstvene skrbi (specijalist pedijatrije i/ili obiteljske medicine). Obratite im se za savjet te upućivanje na daljnju obradu.