Školska godina je počela što za brojne roditelje predstavlja nove izazove po pitanju održavanja zdravlja mališana. Naime, povratak u učeničke klupe, pored novih znanja i druženja, predstavlja i mogućnost razvoja određene zarazne bolesti u djece. Tako, prosječnog školarca očekuje tri do osam prehlada i dvije do tri crijevne viroze, godišnje.
Najčešće bolesti kod djece su:
Osipne bolesti obično su uzrokovane virusima poput morbila (ospica), rubeole, vodenih kozica (varičela), trodnevne groznice (egzantema subitum) i sličnih. Prije nego što je uvedeno obvezno cijepljenje, ove su bolesti bile česte među djecom i imale su ozbiljne komplikacije. Zahvaljujući cijepljenju, morbili i rubeola su postali rijetki, iako se povremeno još javljaju. Kod nekih od ovih osipnih bolesti, simptomi su karakteristični, izgledaju prepoznatljivo i lako ih je dijagnosticirati, dok su kod drugih simptomi atipični.
Najčešći uzročnik ove zarazne bolesti je rotavirus. Češće se pojavljuje u zimskim mjesecima, dok su na proljeće i ljeto obično uzročnici adenovirusi i ekovirusi. Riječ je o skupini virusa koja nadražuje želudac ili crijeva pa simptomi uključuju povraćanje, mučninu i proljev, ponekad i temperaturu. Slične simptome ima i trovanje hranom, no treba imati na umu da se ono javlja ubrzo nakon konzumacije pokvarene hrane. Kod želučane viroze je bitna hidracija i izbjegavanje teške hrane. Ako viroza traje dulje od tri dana bez poboljšanja, nužno je javiti se liječniku.
Obična prehlada je virusna bolest s kratkom inkubacijom od 1 do 3 dana, karakterizirana blagim simptomima kao što su hunjavica, kihanje i začepljen nos. Obično nema povišene temperature, a bolest se samoizlječuje u prosjeku nakon 4 do 6 dana. Kod liječenja je važno održavati higijenu nosne sluznice, uzimati tekućinu i koristiti kapi za nos kod težih začepljenja. Respiratorne bolesti najčešće su tijekom hladnijih mjeseci.
Beta-hemolitički streptokok skupine A uzrokuje ovu bolest s jakom boli u grlu, crvenim ždrijelom s gnojnim naslagama, otečenim limfnim čvorovima i povišenom temperaturom iznad 39°C. Kod takvih simptoma, treba se konzultirati s liječnikom koji će propisati antibiotik i važno je strogo se pridržavati uputa o doziranju i trajanju liječenja.
Ovisno o mjestu javljanja mogu biti kožne (ušljivost) ili crijevne (dječje gliste).
Ušljivost obično zahvaća vlasište, uz glavni simptom svrbež, posebno iza ušiju ili na zatiljku. Prenosi se izravnim kontaktom ili neizravno, četkama i dodacima za kosu. Kako bi se uši uklonile, nužno je koristiti šampone specijalizirane za navedenu pojavu i mehanički ih ukloniti iščešljavanjem. Isto tako je nužno poduzeti mjere opreza jer se lako prenose. Primijetite li uši kod djeteta, obavijestite školu.
Dječja glista je jedan od najčešćih parazita među djecom. Karakterizira ju jak svrbež oko analnog područja, a liječe se jednom dozom lijeka.
Djeca često dodiruju razne stvari, a potom i svoje lice čime lako pokupe zarazu i šire ih. Ipak, postoje određeni načini prevencije kako bi se smanjila vjerojatnost obolijevanja. U prvom redu to je:
Pranje ruku rijetko je kojem djetetu zabavno, no to je navika koju je nužno uvesti. Kako biste razvili dobre higijenske navike kod djeteta, pokušajte ih educirati na što zabavniji način. Poput primjerice, pjevanja određene pjesme ili brojalice za vrijeme pranja ruku. Jednako je važno i naučiti dijete da u slučaju kihanja ili kašljanje, pokrije nos/usta, koristi maramicu i potom je baci. Nakon toga je nužno oprati ruke ili ih dezinficirati. Dezinfekcija igračaka i školskih potrepština, također je jedna od mjera koja može biti od pomoći u slučaju pojave određene zarazne bolesti u školi. Ili pak za prevenciju iste.
Najprirodniji način za jačanje imuniteta je adekvatna prehrana. Voće, povrće, zdrave masti, ugljikohidrati i dovoljno tekućine, osnove su uravnotežene prehrane kojih se treba držati svakodnevno. Ako smatrate da vaše dijete treba određen dodatak u prehrani, prije svega se posavjetujte s liječnikom. Valja naglasiti da multivitamini nisu zamjena za pravi obrok.
O svome tijelu trebamo brinuti i prije nego se trudnoća ostvari, a upravo time se bavi prekoncepcijska zaštita. Cilj takvog pristupa prenatalnom planiranju je dovesti organizam u optimalan položaj za ostvarivanje i iznošenje zdrave trudnoće, a promjene koje predlažemo se podrazumijevaju za oba partnera jer genetski jednako sudjeluju u oplodnji.
Uvijek krećemo od životnih navika i funkcija koje prema potrebi modificiramo nabolje. Tako prvenstveno preporučamo zdravu balansiranu prehranu (recimo mediteranska prehrana), zatim bavljenje redovitom fizičkom aktivnosti, kvalitetan san, eliminaciju stresora i toksina iz naše okoline, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, ali i brigu o mentalnom zdravlju.
Više o tome otkriva Marija Križanović Hranilović, dr. med.:
Tijekom trudnoće nužno je osigurati pravilan razvoj i dobrobit djeteta. U tome važnu ulogu ima prehrana. Ukoliko je prehrana uravnotežena, raznovrsna, bogata domaćim organskim namirnicama i prije trudnoće, tijekom trudnoće nije potrebno gotovo ništa mijenjati. Preporuča se konzumirati raznoliku prehranu koja sadrži sve važne hranjive tvari poput proteina, ugljikohidrata, masti, vlakana, vitamina i minerala. Važno je uključiti različite vrste voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti. Ne treba zaboraviti na dovoljan unos tekućine. Ovisno o individualnim potrebama, preporuča se unositi 8-10 čaša vode dnevno. Pri tome treba izbjegavati alkohol i koliko je moguće ograničiti unos kofeina. Isto tako, poželjno je izbjegavati sirove namirnice poput ribe ili mesa te nepasterizirane ili nedovoljno termički obrađene namirnice zbog mogućih gastrointestinalnih tegoba. Cilj je i ukloniti rizik od potencijalnih infekcija i komplikacija za trudnicu dijete. Nastojte se kloniti sljedećih namirnica:
Ako ne postoje opstetričke kontraindikacije za bavljenje redovitom umjerenom fizičkom aktivnošću u vidu vježbanja, trčanja, šetanja i sl., onda se iste mogu nastaviti i tijekom trudnoće. Niz istraživanja pokazuje kako redovito vježbanje tijekom trudnoće može smanjiti česte tegobe kod trudnica. Slabiji mišićni balans, poteškoće s probavom, grčevi, mučnine i smanjena energija-neke su od tih. Vježbanjem se tijelo lakše prilagođava povećanju tjelesne težine, smanjuje se bol u leđima, pripremaju mišići itd. Dakle, fizička aktivnost trudnicama koje nemaju komplikacije, donosi većinsku korist. Ovo su pozitivni učinci vježbanja tijekom trudnoće:
Trudnica sama ili uz profesionalnu pomoć može prilagoditi intenzitet vježbanja ukoliko joj raniji tempo predstavlja veći napor otkako je trudna. Fizička aktivnost u trudnoći ima značajno pozitivan utjecaj na ishod trudnoće, sam porod, ali i oporavak nakon poroda i gotovo svaka vrsta fizičke aktivnosti je bolja nego da je nema.
Kod pripreme za trudnoću iznimno je bitna i briga o mentalnom zdravlju. Put do trudnoće može biti zahtjevan, ponekad duži nego je očekivano, iscrpljujući fizički i psihički, a kad se trudnoća i ostvari sa sobom donosi novi niz briga i odgovornosti s kojima se osoba treba moći nositi. Tu svakako najviše pomaže podrška najbližih koji mogu razumjeti emocionalni teret trudnoće i na čiju pomoć se trudnica može osloniti kad joj je potrebna. Dobra edukacija o trudnoći, priprema za porod, ali i edukacija o oporavku i što sve očekivati kada beba dođe na svijet, također značajno pomažu jer znanjem možemo smanjiti strah od neizvjesnosti.
Pri planiranju trudnoće, liječniku je važno naglasiti ako ste imali povijest depresije, posebice postporođajnu depresiju. Liječnik će tijekom trudnoće pratiti znakove i simptome i provesti Edinburški upitnik kojim se procjenjuje rizik za razvoj te bolesti. Blaže oblike depresije tijekom trudnoće moguće je liječiti grupnom terapijom, individualnom psihoterapijom ili, ako je potrebno, antidepresivima. Čimbenici rizika su prethodne depresije, stresni događaji, nedostatak potpore, neplanirana ili neželjena trudnoća, problemi u partnerskom odnosu, financijski problemi i slično.
Perinatalna depresija i postpartalna (postporođajna) depresija su dva pojma koji se koriste za opisivanje depresivnih poremećaja koji se javljaju tijekom i nakon trudnoće. Iako se termini često koriste naizmjenično, postoji nekoliko razlika. Perinatalna depresija se odnosi na depresiju koja se javlja tijekom trudnoće, uključujući i razdoblje nakon poroda. To znači da se može pojaviti tijekom trudnoće ili u prvih nekoliko tjedana nakon poroda. Simptomi mogu uključivati:
Postpartalna depresija javlja se u 10 do 15 % majki nakon poroda. Može se javiti i nekoliko mjeseci kasnije i trajati od dva tjedna pa sve do godinu dana, ako se ne liječi. Točan uzrok se ne zna, no pretpostavlja se da se depresija nakon poroda javlja zbog niza hormonskih i psiholoških čimbenika.
Prehrana ponekad nije dovoljan izvor određenih vitamina i minerala koji su bitni i za ostvarivanje i održavanje trudnoće, pa je ipak preporučljivo dodatno uzimati određene suplemente koji su korisni za reproduktivno zdravlje i pravilan razvoj fetusa. U prvom redu tu je folna kiselina koju je preporučeno uzimati i 3 mjeseca prije začeća, u minimalnoj dozi od 400 mikrograma dnevno.
Folna kiselina je umjetno dobiven oblik vitamina B9, a neophodna je za pravilno funkcioniranje organizma. U kombinaciji s drugim vitaminima, doprinosi zdravlju krvnih žila i srca. U trudnoći je važna jer pomaže u sazrijevanju crvenih krvnih stanica. Navedeno doprinosi prevenciji urođenih defekata kod djece.
Na tržištu postoji cijeli niz prenatalnih preparata te je bitno provjeriti što i u kojoj količini zaista sadrže. Od vitamina i minerala koji se svakako trebaju naći na popisu u prenatalnim preparatima su vitamin D, vitamini B skupine te kalcij, cink i željezo. Anemija zbog manjka željeza kod žena je često stanje i prije trudnoće, a zbog povećane potrošnje željeza u trudnoći se može i pogoršati, zato je važno provjeriti status željeza i prema tome dodatno uvesti suplementaciju. Simptomi anemije u trudnoći mogu uključivati umor, slabost, vrtoglavicu, kratkoću daha i blijedu kožu. Zbog toga je, prije svega, važna pravilna prehrana bogata željezom.
Kako bi se zadovoljile povećane potrebe organizma za hranjivim tvarima, trudnicama se preporučuje dodatak željeza u obliku suplemenata. Redoviti pregledi kod liječnika i laboratorijske analize krvi tijekom trudnoće važni su kako bi se otkrila anemija i pravovremeno poduzeli odgovarajući koraci. Anemija u trudnoći nije neizbježna , iako je uobičajena. Praćenje zdravlja trudnice pomaže u prevenciji i ranoj detekciji.
Osim željeza, valjalo bi unositi i dovoljno omega-3 masnih kiselina, otprilike 300 mg dnevno. Optimalan unos omega-3 masnih kiselina u trudnoći ima važnu ulogu u razvoju mozga i mrežnice djeteta. Isto tako, navedeni nutrijenti pomažu pri smanjenju rizika od prijevremenog porođaja.
Važno: Pri odabiru suplemenata svakako obratite pozornost na sastav koji bi trebao biti što prirodniji, bez nepotrebnih dodataka, ili se o tome informirajte kod liječnika ili ljekarnika koji vam mogu preporučiti prikladan izbor suplemenata.
