Zimski mjeseci donose hladnije vrijeme i češće okupljanje u zatvorenim prostorima. Upravo ovi uvjeti pogoduju širenju raznih oblika infekcija, a najčešće su one respiratorne. Nije svaki kašalj isti pa tako se ni kod pojave određenih infekcija ne pojavljuje nužno temperatura ili se pak simpotomi pojave naglo. Razumijevanje razlika između njih može pomoći u boljoj prevenciji i liječenju.
Prehlada je najčešća respiratorna infekcija tijekom zime, a uzrokuju je različiti virusi, poput rinovirusa, adenovirusa i nekih vrsta koronavirusa. Prehlada se najčešće manifestira simptomima poput začepljenog nosa, curenja nosa, kihanja, grlobolje i blagog kašlja. Povišena temperatura nije nužno prisutna, a simptomi obično traju do tjedan dana. Prehlada je blaga bolest koja ne zahtijeva poseban medicinski tretman osim simptomatskog liječenja.
Gripa je virusna infekcija koju uzrokuju virusi gripe, najčešće tipovi A, a rjeđe tip B. Virus gripe tipa C ima još niži epidemijski potencijal. Za razliku od prehlade, simptomi gripe pojavljuju se naglo i uključuju visoku temperaturu, zimicu, bolove u mišićima, glavobolju, izražen umor te suhi i kašalj. Gripa može imati ozbiljne komplikacije, poput upale pluća, posebno kod djece, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunitetom. Akutna faza gripe obično traje 5 do 7 dana, no osjećaj iscrpljenosti može potrajati i dulje.
COVID-19 je respiratorna infekcija uzrokovana virusom SARS-CoV-2, koja je globalno poznata zbog pandemije. Simptomi COVID-19 mogu značajno varirati od blagih, sličnih prehladi, do ozbiljnih, poput visoke temperature, jakog kašlja, otežanog disanja i gubitka okusa i mirisa. Iako pandemija više nije u punom jeku, COVID-19 i dalje je prisutan.
Respiratorni sincicijski virus (RSV) uzrokuje akutne infekcije dišnog sustava. Kod male djece RSV može izazvati bronhiolitis ili upalu pluća, uz simptome poput ubrzanog disanja, zviždanja pri disanju, kašlja, smanjenog apetita i povremeno povišene temperature. Infekcija obično traje 1 do 2 tjedna, ali teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje. To se posebno odnosi kada se pojave simptomi kod djece poput dehidracije, otežanog disanja, loše opće stanje i nemogućnost uzimanja obroka.
Upala grla naziva se i tonzilofaringitis, a odnosi se na virusnu ili bakterijsku upala krajnika i ždrijela. Simptomi uključuju grlobolju, bol pri gutanju, crvenilo grla, otečene krajnike i ponekad visoku temperaturu. Važno je razlikovati bakterijske infekcije od virusnih jer antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa. Uzimanje antibiotika bez stvarne potrebe može dovesti do pogrešnih zaključaka o njihovoj učinkovitosti.
Upala pluća je infekcija plućnog tkiva koju mogu uzrokovati bakterije, virusi ili gljivice. Među najčešćim uzročnicima su bakterije poput pneumokoka i zlatnog stafilokoka. Simptomi uključuju visoku temperaturu, jak kašalj, otežano disanje, bol u prsima i izražen umor. Postoji i takozvana “hodajuća” upala pluća koja zahvaća gornji i donji dišni trakt. Navedeni naziv nosi zbog blažih simptoma koji ne zahtjevaju hospitalizaciju.
Razlikovanje može biti izazovno jer se simptomi često preklapaju. No, neki znakovi mogu pomoći:
Kada je riječ o prevenciji respiratornih infekcija, najbolji saveznik su higijenske mjere.
No, još važnija je briga o vlastitom zdravlju i imunitetu. Nastojte jesti uravnoteženo, budite fizički aktivni i naravno – odmorite se. Dovoljno sna je jednako bitno kako bi imunološki sustav ostao snažan. Cijepljenje protiv gripe kao i dosadašnjih godina besplatno je za osobe koje imaju povećani rizik od teškog oblika gripe i njezinih komplikacija. Više informacija o rasporedu cijepljenja nalazi se na linku.
Respiratorne infekcije često se ne mogu izbjeći, ali pravodobna prevencija i odgovorno ponašanje mogu značajno smanjiti rizik od teških posljedica. Posebnu pažnju treba posvetiti maloj djeci, starijim osobama i kroničnim bolesnicima, koji su najosjetljiviji na komplikacije. Prepoznajte simptome na vrijeme, brinite o svom zdravlju i potražite liječničku pomoć ako je potrebno!
Spavanje je osnovna ljudska potreba, poput hrane i vode. No, koliko nam je sna zapravo potrebno? Odgovor nije isti za sve jer se potrebe za snom mijenjaju tijekom života i ovise o raznim faktorima, poput dobi, zdravlja i stila života. Dobar san ne smije biti luksuz, no zabrinjava podatak da oko trećine populacije nedovoljno spava.
San nije pasivno stanje, već se sastoji od tri faze i dva tipa sna. Tipovi sna uključuju REM san, koji karakteriziraju brzi pokreti očiju, i non-REM san. Mozak tijekom noći prolazi kroz non-REM i REM faze sna otprilike četiri do šest puta.
Faza 1 predstavlja najlakši stadij sna i odvija se tijekom prijelaza iz budnosti u san.
Faza 2 započinje otprilike 25 minuta nakon uspavljivanja. Tijekom ove faze dolazi do smanjenja srčane frekvencije, krvnog tlaka i disanja. Tjelesna temperatura se snižava, a pokreti očiju prestaju.
Faza 3 je najdublji stadij sna. U ovoj fazi mozak proizvodi spore delta valove, mišići su potpuno opušteni, a srčana frekvencija i disanje dosežu najnižu razinu.
REM faza pojavljuje se otprilike 90 minuta nakon uspavljivanja. Obilježavaju je brzi pokreti očiju, povećanje srčane frekvencije i krvnog tlaka, te plitko i nepravilno disanje. Aktivnost mozga u ovoj fazi podsjeća na stanje budnosti.
Količina sna ovisi o nizu čimbenika poput dobi, načinu života, zdravlju i genetici. Ako gledamo samo dob, preporuka je sljedeća:
Iako su ovo opće smjernice, važno je razumjeti da postoje individualne razlike.
Tijekom sna tijelo se obnavlja, a mozak obrađuje informacije prikupljene tijekom dana. Kvalitetan san poboljšava pamćenje, koncentraciju i raspoloženje. Također, pomaže u jačanju imunološkog sustava, reguliranju hormona i smanjenju rizika od kroničnih bolesti poput dijabetesa, srčano-žilnih bolesti i pretilosti. No i prekomjerno spavanje može imati negativne posljedice, zbog čega je važno naći ravnotežu.
Kvalitetu sna mogu narušiti razni faktori. Očekivano, među istaknutijima je stres. Ako ste mislili da „skrolanje“ prije spavanja nema utjecaj, prevarili ste se. Plavo svjetlo koje emitiraju mobiteli, tableti i televizori može poremetiti lučenje melatonina, hormona sna. Zbog toga, nastojte utonuti u san bez mobitela u rukama. Kofein i alkohol, također su neprijatelji kvalitetnog spavanja. Isto tako, utjecaj imaju i životne navike. Rad u smjenama ili nepravilno vrijeme odlaska na spavanje mogu poremetiti unutarnji sat. Ako možete, nastojte imati dosljedno vrijeme spavanja i buđenja.
VAŽNO: Apneja za vrijeme spavanja, depresija i kronična bol mogu ozbiljno utjecati na san. U tom slučaju, obavezno se javite liječniku.
Neki ljudi prirodno trebaju više sna, dok drugi mogu funkcionirati s manje. Genetika igra ulogu u tome kako brzo ulazimo u duboki san i koliko nam je sna potrebno za oporavak. Također, stil života, poput razine fizičke aktivnosti i prehrane, može utjecati na individualne potrebe za snom.
Ako imate problema s nedostatkom sna ili nekvalitetnim spavanjem, evo nekoliko praktičnih savjeta:
Zapamtite, kvalitetan san je nužnost koja može poboljšati vaše zdravlje i kvalitetu života. Naš dr. Nikola uhvatio se u koštac s nesanicom, pogledajte!
