Potencijalno opasna nestrpljivost
Dobro poznat scenarij, zaustavite me kad pogriješim… Novi je radni dan, a vi zaista više ništa nemate za obući u ormaru. S druge strane, pokraj kreveta stoji pet vrećica čije sadržaj je plijen ulovljen na ljetnim sniženjima. Ma daj, pa ionako moraš tu odjeću oprati nakon što ju jednom obučeš, tak’ svejedno jel’ to dan prije ili poslije. Oblačiš novu košuljicu, outfit je spreman za pokazivanje, a svi razlozi zašto to nije baš pametno duboko potisnuti.
Međutim, zato imaš nas – da te (dok guglaš na poslu umjesto da odgovaraš na onaj mail od jutros) podsjetimo na tri velika razloga zašto nisi trebao ili trebala obući tu košulju prije pranja.
1. Toksičnost mode
Zvuči nevjerojatno, ali pretpostavlja se da tekstilna industrija u procesima proizvodnje upotrjebljava više od 8 000 sintetičkih kemikalija među kojima su i one kancerogene i one koje mogu poremetiti hormonsku ravnotežu organizma. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da 20% industrijskog zagađenja vode dolazi upravo od tekstilne industrije. Kada odjeća dospije u dućane, na vlaknima se još uvijek nalaze te toksične kemikalije. Naša koža kao naš najveći organ upija sve što stavimo na nju, što znači da u organizam vrlo lako mogu dospjeti štetne tvari s tek kupljene odjeće.
2. Transport
Vjerujemo da o tome ne razmišljate na taj način, ali odjeća koju isprobavate u dućanima nije se tamo samo stvorila. Većina odjeće na našem tržištu proizvodi se u dalekim, dalekim zemljama, a zatim u kontejnerima dostavlja do nas. U procesu transporta ili skladištenja odjeća može biti izložena kontaktu s raznim kukcima (uši, buhe) i glodavcima (miševi, štakori), unatoč mjerama prevencije (za koje vjerujemo ili se nadamo da se poduzimaju).
3. Isprobavanje
Gotovo je nemoguće naći komad odjeće u dućanu koji netko prije nas nije isprobao. Uostalom, mi sami toliko puta probamo nešto što na koncu ne kupimo. Prema tome, oblačenjem nove košulje prije pranja dovodimo se u rizik od izlaganja virusima, bakterijama i nametnicima koji su prelaskom s drugih ljudi nastanili odjeću. Predlažemo da guglate na primjer „svrab“, parazitnu zaraznu bolest kože koja se nimalo rijetko prenosi upravo preko odjeće i vjerujemo da će to biti dovoljno da vas uvjeri kako odjeću prije nošenja zaista treba oprati – koliko god nestrpljivi bili.
Atopijski dermatitis je kožna bolest, karakterizirana suhom i crvenom kožom, praćenom ljuskama i svrbežom. Može se pojaviti kod novorođenčadi, djece i odraslih, a češće se pojavljuje u nekim obiteljima. Liječi se primjenom hidratantnih kremama te različitih lijekova koji se nanose na kožu (krema, mast) ili uzimaju oralno (tablete), dok se novija biološka terapija primjenjuje se u vidu injekcija.
Povodom Svjetskog dana atopijskog dermatitisa (14.rujna) održana je panel rasprava, a sada vam donosimo snimku događanja. Svakodnevica pacijenata s atopijskim dermatitisom je izazovna. Samim time, postoje i izazovi liječenja atopijskog dermatitisa. Kako se radi o kožnoj bolesti koja zahtijeva sustavno liječenje, promjenu životnog stila i dobre vještine nošenja sa stresom.
Atopijski dermatitis kronična je bolest koja se može javiti u dojenačkoj dobi, ali i tijekom adolescencije i odrasle životne dobi. Naš dr. Nikola razgovarao je o liječenju i brizi za bolesnike s atopijskim dermatitisom s trima stručnjakinjama. To su prim.dr.sc. Nives Pustišek, subspec. pedijatrijske dermatologije iz Klinika za dječje bolesti Zagreb, dr.sc. Iva Dediol, spec. dermatologije i venerologije iz KBC Sestre milosrdnice te dr.sc. Helena Jerković, spec. kliničke psiohologije iz KBC Sestre milosrdnice.
O najčešćim pitanjima bolesnika s atopijskim dermatitisom, kao i načinima liječenja poslušajte na snimci panel rasprave.
Više o atopijskom dermatitisu pogledajte na našoj Virtualnoj ordinaciji za atopijski dermatitis. Čeka vas niz edukativnih video i tekstualnih članaka, koje su pripremili vodeći stručnjaci u području liječenja atopijskog dermatitisa.