Otpornost na uzročnike bolesti prirodo se stvara preboljenjem same bolesti. S obzirom na stupanj zaraznosti virusa COVID-19 vrlo brzo se krenulo u stvaranje cjepiva kako bi se tako stvorila otpornost, kako kod rizičnih pojedinaca, tako i u cijeloj zajednici.
U vrijeme kada se puno govori o cijepljenju protiv virusa COVID-19, jedna skupina bolesnika je posebno zabrinuta. Kod onkoloških bolesnika zabilježeni su teži simptomi koronavirusne infekcije, no ne i teže nuspojave u odnosu na zdravu populaciju.
Iako nijedno dostupno cjepivo ne šititi u potpunosti od zaraze, ipak smanjuje vjerojatnost razvoja teže kliničke slike. Stoga, dr.sc. Davor Kust, specijalist onkologije i radioterapije, preporučuje cijepljenje onkološkim bolesnicima kad god je ono moguće, i protiv koronavirusne infekcije, i protiv gripe.
Ipak, kod onkoloških bolesnika preporučuje se paziti na vrijeme cijepljenja. Dr.sc. Kust napominje kako će cjepivo biti djelotvornije kada se primi prije početka terapije ili krajem ciklusa liječenja. Naime, tijekom liječenja, kod onkoloških bolesnika uočavaju se promjene u krvnoj slici, što može utjecati na funkcioniranje njihovog imunološkog sustava.
Nakon cijepljenja, dobro je pratiti osobu nekoliko dana, kako bi se na vrijeme uočile eventualne nuspojave. Važno je istaknuti kako kod onkoloških pacijenata nisu zabilježene značajnije nuspojave cjepiva, u odnosu na zdravu populaciju.
Od početka 2020. godine, naša je pažnja usmjerena na COVID-19, koronavirus te globalnu pandemiju. Stavljeni smo pred izazov mijenjanja uobičajenih obrazaca zdravstvenog ponašanja. Učili smo održavati socijalnu distancu, nositi maske, a odjednom više nije dovoljno samo prati ruke, svatko pri ruci mora imati i dezinficijens.Preventivni preglediPreventivni pregled odnosi se na zdravstveni pregled za prvenstveno zdrave osobe. Nizom pretraga nastoji se “skenirati” cijeli organizam inaći promjene ili poremećaje u ranom stadiju. No, usmjeravanjem pažnje na prevenciju koronavirusne bolesti, dogodilo se da zanemarimo redovit odlazak na druge uobičajene preventivne preglede. Posljedica toga su kasnije otkrivene bolesti koje se stoga duže i teže liječe.
Spolno aktivnim ženama preporučuje se odlaziti na preventivne ginekološke preglede jednom u 6 ili 12 mjeseci, ovisno o zdravstvenom statusu. Preventivni ginekološki pregled uglavnom obuhvaća fizički pregled, ultrazvuk i Papa-test. Ovim testom utvrđuju se eventualne promjene na stanicama raka maternice, u svrhu ranog otkrivanja promjena uzrokovanih infekcijom HPV virusa.
O važnosti redovitih ginekoloških pregleda, unatoč svjetskoj pandemiji govori ginekologinja dr.sc. Ivana Pentz iz zagrebačke Poliklinike Fleur. Poslušajte više u našem videu!