Movember

O muškom zdravlju važno je brinuti cijele godine, no veći fokus je, tradicionalno, tijekom studenog. Movember je uglavnom posvećen temama poput raka prostate, raka testisa i mentalnom zdravlju muškaraca. No, cilj je potaknuti muškarce da redovito odlaze na kontrole, otvorenije razgovaraju o svom zdravlju te brinu o sebi, u svakom smislu riječi.

Još uvijek postoje brojni mitovi o muškom zdravlju. Neke smo već ranije otkrivali, a nekih smo se prisjetili povodom ovog Movembra!

Mit 1: „Muškarci ne brinu o svom zdravlju.“

Iako će se s ovime možda složiti velik broj supruga i partnerica, istina je da muškarci brinu o svom zdravlju, no vjerojatnije će to raditi potiho ili čak prekasno. Muškarci srednje dobi su na našim prostorima odgajani po modelu muškaraca koji su snažni, ne odmaraju, ne žale se, niti ne plaču. Traženje pomoći može biti percipirano kao znak slabosti. Stoga će, nažalost, dio njih potiskivati simptome dok nije prekasno.

Ovo potvrđuje ljekarnica Marina Marušić Fojs, koja govori kako će češće partnerice dolaziti po proizvode za partnere, a kada se radi o temama potencije, neki muškarci će se raspitivati „za prijatelja“.

Htjela bih i ovom prilikom istaknuti da nema potrebe za sramom ili stigmom, ljekarnicima je razgovor o potenciji jednak kao razgovor o ogrebanom koljenu, govori ljekarnica.

Zaključak: U zdravlju nema tabu tema! Pozivamo sve muškarce da razgovaraju s bliskim osobama i stručnjacima o mentalnom i tjelesnom zdravlju, jer prevencija i rana dijagnostika u svim aspektima jamče bolju prognozu.

Mit 2: „Muškarci ne trebaju brinuti o svom mentalnom zdravlju jednako kao žene, racionalniji su i otporniji.“

Nijedno ljudsko biće nije racionalno, pa tako niti jedan muškarac. Iako će muškarci u manjoj mjeri otvoreno govoriti o emocijama, one će se češće vidjeti u njihovom ponašanju. Primjerice, lakše se razljute u prometu, češće se natječu s drugima, imat će nespecifične bolove ili teškoće spavanja. Kao i u slučaju prvog mita, emocije mogu percipirati kao slabost i teže će potražiti pomoć. Zbog toga se bilježe i češći slučajevi suicida među muškarcima.

Psihološka otpornost odnosi se na sposobnost prilagođavanja izazovnim situacijama, odnosno mentalnu, emocionalnu i ponašanju fleksibilnost u novim situacijama. Velikim dijelom je naučena (naslijeđena), no može se i uvježbati.

Zaključak: Traženje pomoći nije slabost nego važan korak za zdravlje, jer tjelesno zdravlje počiva na mentalnom. Kada se emocije počnu gledati kao snaga, a ne nedostatak, prorijedit će se impulzivne reakcije i razvit će se unutarnji mir.

Mit 3: „Muška plodnost ostaje relativno konstantna s godinama, dok ženska plodnost dramatično opada.“

Žene se rađaju s određenim brojem jajnih stanica i predefiniranim vijekom trajanja razdoblja plodnosti. Iako je kod žena očit utjecaj „biološkog sata“ novija istraživanja pokazuju kako kod žena nema razlike u kvaliteti jajne stanice u dobi od 22 godine i dobi od 42 godine.

S druge strane, muškarcima za stvaranje sperme je potrebno oko 70 dana, zbog čega se dugo smatralo kako ostaju plodni tijekom cijelog života. No, pokazalo se kako kvaliteta spermija kod muškaraca opada s dobi, što upućuje na to da je i kod njih prisutan „biološki sat“, odnosno hormonalni faktor.

Zaključak: Kada se radi o plodnosti, pripadnicima oba spola preporučuje se prakticirati zdrave navike. Istina je da muškarci ne ostaju „neograničeno plodni“, jer kvaliteta sperme može padati s dobi, što može utjecati na plodnost i zdravlje potomstva.

Mit 4: „Za izgradnju mišića važan je visok unos proteina i što češće vježbanje.“

Posljednjih godina, proteini su u fokusu prehrambenih smjernica, pogotovo među rekreativnim sportašima. Na policama trgovina sve je više „proteinskih“ proizvoda – od mliječnih proizvoda do grickalica. Iako su proteini ključni za izgradnju i obnovu mišića, tijelo može iskoristiti samo određenu količinu proteina. Svatko od nas ima specifične potrebe, s obzirom na sastav tijela i tjelesnu aktivnost u danu.

Ruku pod ruku s povećanim unosom proteina idu i fitness preporuke. Kontinuirano treniranje, bez adekvatnog odmora, može dovesti do smanjenja performansi, većeg rizika od ozljeda i mentalnog umora. Odmor je nužan za oporavak i optimizaciju treninga.

Zaključak: U prehrani i treningu ne treba prati trendove, nego svoje potrebe. Za savjete, preporučujemo javiti se nutricionistima i kineziolozima, s provjerenim iskustvom i referencama.

Pozivamo sve muškarce da brinu o svom zdravlju tijekom cijele godine!

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10.listopada svake godine. Tema ove godine jest „Pristup uslugama — mentalno zdravlje u katastrofama i izvanrednim situacijama”. Ova tema skreće pažnju na hitnu potrebu da mentalno zdravlje bude prepoznato kao prioritet u trenucima kada su zajednice pogođene prirodnim katastrofama, oružanim sukobima, izbjegličkim krizama ili drugim izvanrednim okolnostima.

Zašto je mentalno zdravlje važno u krizama?

Katastrofe i izvanredne situacije ne utječu samo na fizičku sigurnost ljudi, već ostavljaju duboke posljedice na emocionalno i psihičko stanje. Ne mora se dogoditi gubitak doma ili bliske osobe, dovoljno je izgubiti osjećaj stabilnosti, sigurnosti i predvidljivosti. Svako takvo neugodno iskustvo može dovesti do anksioznosti, depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), pa čak i suicidalnih misli. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svaka peta osoba koja proživi humanitarnu krizu razvije neki oblik mentalnog poremećaja.

Izazovi u osiguravanju usluga mentalnog zdravlja tijekom kriza

Mentalno zdravlje u krizama često ostaje u sjeni fizičke pomoći, poput hrane, vode i skloništa. Međutim, bez psihološke podrške oporavak pojedinca i zajednice može biti sporiji i teži. No, postoje i neki drugi izazovi:

• Nedostatak educiranih stručnjaka – Krizne intervencije specifična su vrsta brige o mentalnom zdravlju. U Hrvatskoj postoje dedicirani timovi za krizne intervencije diljem države, za što su se stručnjaci specifično educirali. Važno je napomenuti kako tijekom kriza, kako su njome često pogođeni i sami stručnjaci za mentalno zdravlje. Brinuti o tuđem mentalnom zdravlju možemo samo ako je naše stabilno.
• Stigma i sram u traženju pomoći – U dosta sredina i/ili obitelji, i dalje može biti stigma vezana za traženje pomoći. Brojne zajednice će bez ustručavanja pružiti materijalnu ili pomoć tjelesnom zdravlju, dok je briga o mentalnom zdravlju i dalje tabu. No, čak i da je, pomoć se može potražiti na brojnim adresama, bez da bilo tko drugi sazna za to.
• Logističke barijere – Mreža podrške ponekad je teško ostvariva ili kasni zbog nedostatka infrastrukture, nedostatka stručnjaka na speicifičnoj lokaciji ili nedostatka nekog drugog resursa. Ipak, u današnje vrijeme je dostupno i mnogo stručnjaka koji su dostupni putem videoveze, što olakšava dostupnost u kriznim situacijama.

Briga o mentalnom zdravlju tijekom lokalnih kriza

Iako se tragični događaji događaju svakodnevno, u bližoj povijesti pamtimo nekoliko velikih kriza koje su zahtijevale brzu kriznu intervenciju. U prosincu 2024. dogodio se tragičan događaja u OŠ Prečko, gdje je izgubljen jedan dječji život, a velik broj djece i odraslih proživjelo traumatsko iskustvu. U 2020. smo imali čak dvije paralelne krize – veliki potres u Petrinji i Zagrebu te početak pandemije uzrokovane COVID-19 virusom. Te događaje su obilježile i velike logističke barijere, no isto tako su doprinijele smanjenju stigme u traženju pomoći jer u posljednjih pet godina sve je više ljudi koji se javljaju stručnjacima za mentalno zdravlje.

Tko su stručnjaci za mentalno zdravlje

U današnje vrijeme, bilježi se rast broja različitih trenera, coach-eva i ostalih koji nude svoje usluge u rastu i razvoju pojedinca ili struke. Važno je napomenuti kako postoji velik broj edukacija i tečajeva kojima se garantiraju različiti certifikati te da treba biti oprezan u biranju kome se javiti za pomoć. Mentalno zdravlje je vrlo osjetljivo područje rada s ljudima te zahtijeva dosta edukacije, i još više osobnog usavršavanja i rada na sebi. Ukratko ćemo predstaviti psihologe, psihijatre i psihoterapeute, njihove sličnosti i razlike:

• Psiholog je osoba koja je završila petogodišnji studij psihologije. Psiholozi se nalaze na najrazličitijim radnim mjestima, od stručne službe u obrazovnom sektoru do ljudskih resursa različitih tvrtki. Na gotovo svim radnim mjesta brinu o mentalnom zdravlju, no u najvećoj mjeri ističu se klinički psiholozi, savjetodavni psiholozi i zdravstveni psiholozi.  Rad psihologa reguliran je Hrvatskom psihološkom komorom i Zakonom o psihološkoj djelatnosti.
• Psihijatar je osoba koja je završila šestogodišnji studij medicine i specijalizaciju iz psihijatrije i/ili psihoterapije. Nalazimo ih u psihijatrijskim ustanovama, ali i u svakoj bolnici, nekim domovima zdravlje te u privatnim zdravstvenim ustanovama.  Rad psihijatara reguliran je Hrvatskom liječničkom komorom i zakonima koji se tiču obavljanja medicinske djelatnosti i zdravstvene zaštite.
• Psihoterapeut je osoba koja je završila edukaciju iz specifičnog psihoterapijskog usmjerenja, u trajanju dvije, četiri ili više godina. Većina pravaca dubinske psihoterapije od budućih stručnjaka očekuje nekoliko stotina sati osobnog rada, prakse i supervizije. Rad psihoterapeuta reguliran je Hrvatskom komorom psihoterapeuta i Zakonom o djelatnosti psihoterapije.

Briga za mentalno zdravlje svaki dan

Iako je ovogodišnja tema usmjerena na izvanredne okolnosti, podsjećamo kako je o mentalnom zdravlju važno brinuti svaki dan, preventivno. Kapacitet za rast i razvoj imamo onda kada smo dobro, što se onda očituje u trenucima izvanrednih okolnosti.