Jeste li posljednjih dana osjetili nemir i strah zbog neke situacije koja nadolazi? Pritom ne možete staviti prst na točan uzrok te nelagode, iako ju osjećate u cijelom tijelu. Osim misaonog nemira i osjećaja straha, možda osjećate i nepravilan rad srca, knedlu u grlu, nadutost, znojenje. Vjerojatno je u pitanju anksioznost.

Što je strah, a što anksioznost?

Strah je emocija koja se javlja kao reakcija na neku neočekivanu situaciju. Ima zaštitnu ulogu jer nas upozorava na opasnost te priprema tijelo na izvanredne okolnosti, odnosno reakciju borbe ili bijega. Dapače, da ne osjećamo strah, veća je vjerojatnost izlaganja tijela nezgodama ili stradavanju.

Strah se može javiti i bez konkretne situacije. Može trajati satima ili danima te biti generalizirana na većinu podražaja koje osoba osjeća u tom danu. Tada govorimo o anksioznosti, odnosno osjećaju neodređene tjeskobe, napetosti i straha, povezanima ili nepovezanima s nekim događajima u budućnosti.

Vrste anksioznosti

Anksioznost je pojava koju svi ju povremeno osjećamo. Razlikujemo dvije vrste.

Anksioznost kao stanje

Ovu vrstu smo osjetili svi, a radi se o uobičajenoj reakciji na neugodnu situaciju. Primjerice, nakon prometne nesreće, osoba neko vrijeme osjeća strah od ponovnog sjedanja za volan. Ova vrsta anksioznosti može neko vrijeme biti intenzivnija pa oslabjeti, a može se ponovno intenzivirati uz neke druge uzročnike, poput umora ili neke druge neugodne situacije.

Anksioznost kao crta ličnosti

Neke osobe osjećaju anksioznost u situacijama bez očitog uzročnika, ona ne prolazi vremenom i ne uspijevaju se lako riješiti nelagode. Tada se kaže kako je anksioznost dio njihove ličnosti. Primjerice, osjetit će nelagodu i tijekom razgovora sa susjedom s kata, tijekom vožnje do posla i prilikom javnog nastupa, ali vjerojatno različitog intenziteta.

Napad panike

Dio osoba koje imaju teškoće s kontroliranjem anksioznosti mogu doživjeti napad panike. Prvi se uglavnom javlja tijekom adolescencije i mlađe odrasle dobi, češće ženama nego muškarcima. Procjenjuje se kako bi gotovo svaka peta osoba na svijetu mogla iskusiti napad panike tijekom života.

Radi se o iznenadnom i preplavljujućem osjećaju nelagode i straha, uz tjelesne simptome poput drhtanja, osjećaja gušenja, pojačanog znojenja, lupanja srca pritiska u prsima, nedostatka zraka. Jedan napad panike uglavnom traje do pola sata, a do vrhunca dolazi unutar deset minuta. Simptomi su izrazito neugodni i lako ih se zamijeni za srčani udar ili drugo zdravstveno stanje. Napad se može pojaviti neočekivano ili vezano uz neki specifičan podražaj.

Utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje

Pretjerana izloženost anksioznosti i brigama iscrpljuje um i tijelo te ostavlja posljedice na zdravstveno stanje, socijalne odnose i cjelokupnu kvalitetu života.

Anksioznost se očituje na tjelesnoj razini ubrzanim radom srca, većim pritokom krvi u mišiće, pojačanim znojenjem te nesvjesnim stezanjem pojedinih mišićnih skupina poput ramena, čeljusti ili šaka. Mogu biti prisutni osjećaji pritiska u predjelu prsa ili grla.

Ove pojave u prati podcjenjivanje vlastitih resursa, vrtlog briga o ishodu situacije, kao i strah hoće li ih tko zamijetiti što osoba proživljava. Karakteristično je razmišljanje u relaciji crno-bijelo te preuveličavanje negativnih aspekata situacije, odnosno katastrofiziranje. Osoba može donijeti odluku da počne izbjegavati uzročnike nelagode. No, kako se nelagoda može generalizirati na veći broj situacija u danu, lako dolazi do povlačenja iz rutine i socijalnih odnosa.

Javljanje stručnjaku

Doživljavanje anksioznosti i/ili napada panike je izuzetno neugodno i crpi energiju. Stoga se vremenom javlja umor, sniženo raspoloženje i depresivna faza. Osoba se radi toga može izolirati od aktivnosti i odnosa koje je njegovala ranije.

Važno je obratiti se za pomoć, za početak je dovoljno i bliskoj osobi, koja može biti podrška u procesu oporavka. Savjetujemo sljedeće korake:

Javite se liječniku obiteljske medicine

Doživljavanje ovakvih intenzivnih simptoma može izazvati brigu za tjelesno zdravlje. Ponekad u pozadini doista je neki tjelesni poremećaj, primjerice anemija, neravnoteža hormona, poremećaj rada kardiovaskularnog ili respiratornog sustava, neurološki poremećaj ili neko drugo neprepoznato stanje. Liječnik će osobu uputiti na dodatne dijagnostičke pretrage. Ako se nalazima  kako bi se isključila prisutnost bolesti, odnosno potvrdila anksioznost ili napad panike.

Javite se stručnjaku za mentalno zdravlje – psihologu, psihijatru, psihoterapeutu

Važno je upoznavati i prihvatiti tjelesne i mentalne senzacije, razumjeti okidače i reakcije te naučiti prakticirati učinkovite načine suočavanja sa stresom. Kroz proces razgovora sa stručnom i objektivnom osobom doći će do osvještavanja uzročnika anksioznosti. Osvještavanje je preduvjet za promjenu načina razmišljanja i konačno promjenu ponašanja. Ovaj proces nije ni kratak ni ugodan, ali je neophodan za dugoročnu i održivu promjenu.

U procesu oporavka najvažnije je strpljenje. Nažalost, ne postoji čarobna formula kojom bi se anksioznost ugasila preko noći. Do olakšanja i razrješenja anksioznosti dolazi se kombinacijom različitih terapijskih opcija i, najvažnije, upornošću pojedinca.