Atopijski dermatitis je kožna bolest, karakterizirana suhom i crvenom kožom, praćenom ljuskama i svrbežom. Može se pojaviti kod novorođenčadi, djece i odraslih, a češće se pojavljuje u nekim obiteljima. Liječi se primjenom hidratantnih kremama te različitih lijekova koji se nanose na kožu (krema, mast) ili uzimaju oralno (tablete), dok se novija biološka terapija primjenjuje se u vidu injekcija.
Povodom Svjetskog dana atopijskog dermatitisa (14.rujna) održana je panel rasprava, a sada vam donosimo snimku događanja. Svakodnevica pacijenata s atopijskim dermatitisom je izazovna. Samim time, postoje i izazovi liječenja atopijskog dermatitisa. Kako se radi o kožnoj bolesti koja zahtijeva sustavno liječenje, promjenu životnog stila i dobre vještine nošenja sa stresom.
Atopijski dermatitis kronična je bolest koja se može javiti u dojenačkoj dobi, ali i tijekom adolescencije i odrasle životne dobi. Naš dr. Nikola razgovarao je o liječenju i brizi za bolesnike s atopijskim dermatitisom s trima stručnjakinjama. To su prim.dr.sc. Nives Pustišek, subspec. pedijatrijske dermatologije iz Klinika za dječje bolesti Zagreb, dr.sc. Iva Dediol, spec. dermatologije i venerologije iz KBC Sestre milosrdnice te dr.sc. Helena Jerković, spec. kliničke psiohologije iz KBC Sestre milosrdnice.
O najčešćim pitanjima bolesnika s atopijskim dermatitisom, kao i načinima liječenja poslušajte na snimci panel rasprave.
Više o atopijskom dermatitisu pogledajte na našoj Virtualnoj ordinaciji za atopijski dermatitis. Čeka vas niz edukativnih video i tekstualnih članaka, koje su pripremili vodeći stručnjaci u području liječenja atopijskog dermatitisa.
U svakodnevici često čujemo kako se neka hrana opisuje kao dobra, zdrava ili super-hrana, a druga kao loša ili nezdrava. No, možemo li ih tako kategorizirati?
Prehrana svakoga pojedinca vrlo je složena i ovisi o mnogo čimbenika. Ona se nikako ne može okaraterizirati jednim obrokom ili namirnicom. Svaka namirnica sastoji se od mnoštva nutrijenata od kojih su nam neki potrebni za pravilno funkcioniranje organizma, a neki nisu. Uzimajući u obzir složene strukture svake namirnice i različite potrebe svakoga pojedinca za određenim nutrijentima, vrlo je teško generalno odrediti da je neka namirnica “dobra” ili “loša” apsolutno za svakoga.
Neka hrana nutrtivno je siromašna, a energetski bogatija. Takvu hranu poželjno je konzumirati u manjoj mjeri, no i dalje se može uklopiti u pravilnu prehranu. Neka hrana, kao što je voće ili povrća, bogate su vitaminima, mineralima i vlaknima, ali za neke pojedince mogu biti štetne. Pa je tako na primjer mlijeko vrlo nutritivno bogata namirnica, obiluje proteinima, mineralima i vitaminima. No, za pojedince koji imaju laktoza intoleranciju mlijeko će dovesti probavnjih smetnji pa možemo reći da je za njih “loša”.
Također, o tome je li neka hrana “dobra” ili “loša” ovisit će doza u kojoj se ona konzumira. Čak i one namirnice koje se smatraju zdravima, ako se konzumiraju u prevelikim količinama mogu imati negativan učinak na zdravlje.
Najvažnije je biti svjestan svojih energetskih i nuritivnih potreba i težiti da unesemo ono što je našem organizmu potrebno iz nutritivno bogatih namirnica. Ako, nakon što ste zadovoljili nutritivne potrebe, i dalje imate prostor za unosom energije u redu je odabrati nutritivno siromašnije namirnice. S druge strane, bitno je znati ograničenja svoga organizma. Bilo da se radi o restrikciji unosa neke hrane zbog kroničnih stanja kao što su dijabetes ili gastritis. Ili o tome da se minimalno bavimo tjelesnom aktivnošću pa nam je zbog toga potreban manji unos energije i bjelančevina.
Nutricionistkinja Andrea Bilandžija pojašnjava zašto ovakav pogled na hranu nije poželjan. Naglašava kako je umjerenost najvažnija karakteristika pravilne prehrane.
Možda Vam ublaži i grižnju savjesti nakon konzumacije hrane koju ste do jučer percipirali lošom ili zabranjenom.
Poslušajte!