Nema osobe koja nije iskusila glavobolju, u slabijoj ili snažnijoj varijanti. Mnogi su i oni koji se s ovim stanjem svakodnevno nose. Povodom toga, liječnica Anita Marčinko dosnosi savjete za samopomoć i liječenje. Situacija u kojoj se nalazimo, pojašnjava dr. Marčinko, plodno je tlo za pojavu glavobolje. Što zbog stresa, što zbog dugotrajnog boravka u zatvorenom prostoru, bez opcija šetnje koja inače može itekako pomoći u relaksaciji i otklanjanju tegoba. Dodatno, pojašnjava moguće uzroke glavobolje, ali i kada je vrijeme za javljanje liječniku.

Poslušajte!

Primarna ili sekundarna glavobolja

Svaki bol u području glave je glavobolja. Razlikujemo primarne i sekundarne glavobolje. Kod primarnih je glavobolja bolest sama po sebi, a kod sekundarnih je bol u području glave, simptom nekog drugog stanja. Primjerice, migrena je jedna od najpoznatijih primjera primarne glavobolje. Karakterizira ju pulsirajuća, intenzivna bol koja obično zahvaća jednu stranu glave i može biti popraćena mučninom, povraćanjem ili osjetljivošću na svjetlost i zvuk. Osim migrene, u primarne glavobolje spadaju tenzijska i cluster glavobolja. Svaka ima točno određene dijagnostičke kriterije, a neurolog postavlja dijagnozu na temelju detaljnog razgovora o pacijentovoj medicinskoj povijesti, neurološkog pregleda te isključivanja drugih mogućih uzroka simptoma.

Sekundarne glavobolje su simptom nekog drugog osnovnog stanja. To znači da postoji osnovna bolest ili poremećaj koji izaziva glavobolju. Primjer sekundarne glavobolje je ona uzrokovana upalom sinusa. Odnosno, bol se pojavljuje kao posljedica infekcije sinusa. Važno je napomenuti da ove vrste glavobolja mogu biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Zato je bitno obratiti se liječniku radi dijagnoze i liječenja.

Glavobolja je često i simptom teškoća mentalnog zdravlja ili preplavljenosti stresom. Iako će pomoći tableta protiv bolova, za dugoročno smanjenje učestalosti pojave glavobolje uzrokovane stresom, nužno je poraditi na mentalnom zdravlju. Tu ulogu imaju stručnjaci za mentalno zdravlje, poput psihologa, psihijatara ili terapeuta. Terapijski pristupi, poput kognitivno-bihevioralne terapije, mogu pomoći u suočavanju sa stresom, anksioznošću i depresijom, što može smanjiti i učestalost glavobolja.

Savjete možete potražiti i u našoj Virtualnoj ordinaciji za mentalno zdravlje.

Pozvali smo dr. sc. Ivana Milasa u virtualnu ordinaciju kako bi savjetima pomogao oboljelima od onkoloških bolesti u zaštiti od infekcije koronavirusom. Pojasnio je koja su stanja hitna za osobe oboljele od raka, koja stanja mogu pričekati smirivanje situacije i kako Klinika za tumore KBC-a Sestre Milosrdnice funkcionira u ovome trenutku. Informacija za pacijente je pregršt i savjetujemo pa pažljivo poslušate jer u važno je zaštititi one najugroženije.

 

V.D. ravnatelja Klinike za tumore KBCSM odgovara na pitanja:

  • Onkološki sam bolesnik, jesam li ugrožen od zaraze COVIDom-19?
  • Što se može učiniti za zaštitu onkoloških bolesnika od zaraze KOVIDom-19?
  • Jesu li otkazane operacije onkoloških bolesnika?
  • Treba li prekinuti imunosupresivne terapije?
  • Što znači da je netko imunokomprimitiran?
  • Bolujem od raka, što ako se zarazim koronavirusom?
  • Preboljela sam rak dojke i trebala bih imati kontrolni pregled, smijem li doći u Kliniku?
  • Što je kod oboljelih od raka hitno stanje?
  • Dobio sam nedavno poziv na program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, što da napravim?
  • Ako se dogodi da moram doći u Kliniku, hoću li biti sigurna?

U trenutku kada je cijeli svijet na tren stao, zdravstveni radnici nisu imali tu opciju. Briga za zdravlje bolesnika morala se nastaviti, a oni najugroženiji bili su najviši prioritet.

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Pravila o upotrebi kolačića