Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke. Tim povodom, podsjećamo na važnost preventivnih aktivnosti u svrhu što ranijeg otkrivanja promjena na dojci, što povećava vjerojatnost uspješnog oporavka. U liječenju i oporavku, važna je pravovremena medicinska skrb, kao i psihološka potpora tijekom procesa liječenja.

Što je i kako nastaje rak dojke?

Rak dojke je najčešća zloćudna bolest kod žena i jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. U ranom otkrivanju raka dojke važnu ulogu ima samopregled dojki te redoviti ultrazvučni i mamografski pregledi. U našem vodiču pročitajte sve o raku dojke – što je, zašto nastaje, na koje simptome valja obratiti pozornost te kako povećati šanse za rano otkrivanje bolesti i uspješno liječenje.

Rak (karcinom) dojke je zloćudna bolest koja nastaje kada normalne stanice dojke počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela (metastazirati). Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Hrvatskoj. Vrlo rijetko od raka dojke obolijevaju i muškarci.

Rizični čimbenici za nastanak raka dojke

Ne zna se točno zašto rak dojke nastaje. No, neki su čimbenici povezani s češćim nastankom raka dojke.

• starija životna dob
• rak dojke u obitelji
• prisutnost nasljednih mutacija BRCA1 ili BRCA2 gena
• starija životna dob pri prvom porodu
• nerađanje
• rana menarha i kasna menopauza
• dijagnostičko ili terapijsko ionizirajuće zračenje (izloženost zračenju prsnog koša ranije tijekom života)
• hormonska nadomjesna terapija

Također, tu pridružujemo i rizične čimbenike povezane s navikama i načinom života:

• prekomjerna tjelesna težina/pretilost
• pušenje i povećana konzumacija alkoholnih pića
• nezdrava prehrana

Prisutnost jednog ili više čimbenika rizika ne znači nužno da će žena razviti rak dojke. Međutim, u iste postoji veći rizik, odnosno vjerojatnost za nastanak zloćudnih promjene dojke.

Simptomi karcinoma dojke

U samom početku razvoja zloćudne tvorbe dojke, žena najčešće nema nikakvih simptoma. Prvi simptom raka dojke je obično pojava kvržice ili zadebljanja u dojci, koju žene najčešće otkriju samopregledom dojki. Neke od najistaknutijih simptoma raka dojke navodimo u nastavku.

• čvor, otvrdnuće ili zadebljanje u dojci ili pazuhu
• promjene u veličini, obliku ili izgledu dojke
• promjene na koži dojke
• promjene u području bradavice (uvlačenje, osjetljivost, promjena boje)
• iscjedak iz bradavice

Pravovremeno prepoznavanje simptoma povećava šanse za rano otkrivanje, a samim time i uspješno liječenje raka dojke. Detaljnije o simptomima pronađite ovdje.

Dijagnostika karcinoma dojke

• Samopregled: Od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, iako rjeđe, pa je stoga važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima dojki. Sa samopregledom dojki poželjno je započeti već od dvadesete godine života, po mogućnosti između 5. i 10. dana menstruacijskog ciklusa.
• Ultrazvuk: Ultrazvuk dojke je metoda izbora za žene mlađe životne dobi, odnosno one mlađe od 40 godina, kao i žene s gustim žljezdanim tkivom u dojkama.
• Mamografija: Mamografija je zlatni standard u otkrivanju raka dojke, osobito u žena starijih od 40 godina. Dokazano je da mamografija može otkriti promjene na dojci i do dvije godine ranije nego što bi one postale uočljive kliničkim pregledom ili opipljivom kvržicom. Prvu mamografiju svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života te zatim jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika i nasljednog raka dojke, preporuča se ranije započinjanje redovitih pregleda.

Kada se javiti liječniku?

Kvržica na dojci najčešće je dobroćudne naravi, no svakako se važno javiti liječniku kako bi se isključilo postojanje bilo kakve zloćudne tvorbe. U nastavku navodimo nekoliko sumnjivih promjena koje svakako zahtijevaju procjenu liječnika:

• tvrda i bezbolna kvržica koja ne prolazi
• kvržica koja je nepomična i fiksirana za podlogu
• iscjedak iz bradavice (osobito ako je gnojan, sukrvav ili krvav)
• nabiranje ili uvlačenje kože dojke (“poput kore naranče”)
• crvenilo, ljuskanje kože dojke
• crvenilo, ljuskanje, ranice, uvučenost bradavice
• promjena veličine ili oblika dojke

Može li se nastanak raka dojke spriječiti?

Nasljedni faktori rizika ne mogu se promijeniti. Međutim, promjenom životnih navika možete umanjiti svoj rizik za obolijevanjem od raka dojke. Zaštitnu ulogu u nastanku raka dojke ima redovita tjelovježba, raznolika prehrana bogata voćem i povrćem koja sadrži vitamine i antioksidativne tvari, kontrola tjelesne težine i izbjegavanje alkohola.

Također, u očuvanju zdravlja žena važnu ulogu imaju samopregledi dojki, te redoviti ultrazvučni i mamografski pregledi. U okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, svake dvije godine pozivaju se žene u dobi od 49 do 70 godina starosti da obave besplatan mamografski pregled. Cilj ovog probira je otkriti rak u početnom stadiju, poboljšati kvalitetu života oboljelih žena te smanjiti smrtnost od raka dojke. Odazovite se!

Autor: Monika Babić, www.otkucajsrca.hr

Kardiovaskularne bolesti

Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), koje su i dalje vodeći uzrok smrti u svijetu. Prema podacima WHO-a, gotovo trećinu globalnih smrtnih slučajeva čine kardiovaskularne bolesti. No, dodat ćemo i jednu vrlo ohrabrujuću statistiku! Do 80% prijevremenih smrti uslijed kardiovaskularnih bolesti je moguće prevenirati!

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti. Prema dostupnim podacima iz 2023. godine, čak 38% umrlih preminulo je zbog kardiovaskularnih bolesti. Ako se osvrnemo na posljednjih pet godina, najčešće kardiovaskularne bolesti u hrvatskoj bile su:

1. Ishemijska bolest srca, što podrazumijeva koronarnu bolest srca te srčane udare.
2. Hipertenzija (povišen krvni tlak) te komplikacije hipertenzije
3. Cerebrovaskularne bolesti, odnosno krvni ugrušci te moždani udar
4. Ateroskleroza, odnosno nakupljanje plakova u stijenkama arterija
5. Dijabetes tipa 2, što je metabolička bolest, no vrlo ozbiljan rizičan čimbenik razvoja kardiovaskularnih bolesti

Svjetski dan srca obilježavamo sloganom: Ne propusti niti jedan otkucaj

Globalna kampanja za Svjetski dan srca 2025. nosi slogan “Don’t Miss a Beat” (hrvatski: „Ne propusti niti jedan otkucaj“), koji simbolično naglašava vrijednost svakog otkucaja srca i potrebu da budemo proaktivni u njegovoj zaštiti. Slogan potiče pojedince da prepoznaju signalne znakove ranih rizika, od visokog krvnog tlaka do nepravilnog ritma. Pregledi i preventivne mjere neka budu sastavni dio zdravstvene rutine na godišnjoj razini.

Donosimo i praktične savjete za brigu o svom srcu:

• Vitalni parametri koje morate pratiti barem jednom godišnje su krvni tlak, kolesterol i razinu šećera u krvi, osobito važno ako imate obiteljsku povijest KVB-a.

• Budite tjelesno aktivni svaki dan! Dovoljna je umjerena aktivnost, poput brzog hoda, plesa ili bicikliranja. Već 30 minuta dnevno može značajno smanjiti rizik od razvoja KVB-a.

• Uravnoteženost i raznovrsnost su ključne smjernice u prehrani! Svaki dan kombinirajte nove namirnice, i ne zaboravite na pet serviranja voća  i povrća u danu. Također, ograničite unos soli, šećera i industrijske hrane.

• Navike također utječu na zdravlje srca pa savjetujemo prestanak pušenja, ograničavanje unosa alkohola, barem 7 sati sna te rad na konstruktivnim strategijama suočavanja sa stresom.

Iako sada obilježavamo Svjetski dan srca, o zdravlju srca brinite cijele godine! Više savjeta o temama povezanima sa zdravljem srca pronađite u našoj Ordinaciji za zdravlje srca.