Polako ulazimo u razdoblje ljetnih godišnjih odmora, a brojni se prije toga odlučuju na solarij kako bi se na plaži pojavili s preplanulim tenom. Međutim, važno je napomenuti da solarij može imati vrlo štetne učinke na kožu i zaista treba biti zadnja opcija ako želite potamniti.
Solarij koristi UV zrake kako bi potaknuo proizvodnju melanina u koži, što dovodi do tamnjenja kože. Međutim, UV zrake mogu uzrokovati štetu na koži, uključujući opekline, starenje kože i povećan rizik od raka kože. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra da bi solariji trebali imati istaknuta upozorenja o štetnosti, poput cigareta.
Solarij je povezan s povećanim rizikom od raka kože. Prema Američkom onkološkom društvu, korištenje solarija prije 35. godine života povećava rizik od melanoma za 59%. Solarij uglavnom emitira UVA zrake, čije se vrijednosti mogu uspoređivati s najsnažnijim popodnevnim suncem.
UV zrake također mogu uzrokovati opekline i starenje kože. Prekomjerno izlaganje UV zrakama može dovesti do gubitka elastičnosti kože, pojave bora i tamnih mrlja. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da nema dokaza o manjoj štetnosti solarija u usporedbi sunčanju na suncu. Isto tako, upotreba solarija se ne može uspoređivati s terapijskim uređajima koji se koriste u zdravstvene svrhe.
Postoji i ovisnost o preplanulom tenu i izlaganju UV zrakama. Upravo prekomjerno korištenje solarija može dovesti do tanoreksije, a posljedice za zdravlje su neupitne.
Mnoge zemlje su već uvele regulacije koje zabranjuju korištenje solarija mlađima od 18 godina. Na primjer, Australija je zabranila komercijalnu upotrebu solarija, a u Velikoj Britaniji, osobe mlađe od 18 godina ne smiju koristiti solarij bez nadzora.
U Hrvatskoj ne postoji regulacija korištenja solarija. Stoga, ako baš ne možete bez solarija, potražite provjerene pružatelje usluga i koristite SPF zaštitu.
Anoreksija nervoza je ozbiljan mentalni poremećaj karakteriziran izraženim strahom od debljanja ili gubitka kontrole nad tjelesnom težinom, što rezultira restriktivnim unosom hrane, često uz ekstremno nisku tjelesnu težinu i poremećaje u percepciji vlastitog tijela. Više o ovom poremećaju hranjenja govori Maja Žanko, mag. nutr. iz Dnevne bolnice za poremećaje prehrane H(RANA) u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan:
Uzroci anoreksije nervoze su multifaktorni i uključuju genetske, bihevioralne, emocionalne i sociokulturne komponente. Genetski faktori mogu povećati osjetljivost na razvoj poremećaja prehrane, dok sociokulturni pritisci, poput medija i društvenih normi, mogu utjecati na percepciju tijela pojedinca. Najčešće se javlja u dobi 12- 25 godina, a posebno zabrinjava podatak da je anoreksija nervoza treća kronična bolest po učestalosti u adolescentnih djevojaka.
Gubitak tjelesne mase
Osobe s anoreksijom nervozom često se suočavaju s ozbiljnim gubitkom tjelesne mase, što može dovesti do opasnih fizičkih komplikacija. To znači da je njihova težina u rasponu pothranjenosti. Navedeno se mjeri putem indeksa tjelesne mase (ITM ili IBM engl.). Standardne kategorije statusa težine povezane s rasponima indeksa tjelesne mase su:
Distorzija tijela
Osobe s anoreksijom nervozom često imaju iskrivljenu percepciju vlastitog tijela, smatrajući se predebelima, čak i kad su vidno neuhranjene.
Odbijanje hrane
Postoji snažan otpor prema unosu hrane, a pacijenti često razvijaju specifične prehrambene navike ili izbjegavaju određene vrste hrane.
Povećana tjelesna aktivnost
Osobe s anoreksijom nervozom često su pretjerano tjelesno aktivne s ciljem gubitka dodatnih kalorija.
Postoje dva tipa anoreksije:
Anoreksija nervoza može izazvati ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje pojedinca.
Dramatičan i brzi gubitak težine može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući iscrpljenost, anemiju i oštećenje unutarnjih organa. Isto tako, dugoročno izgladnjivanje može dovesti do problema sa srcem i kardiovaskularnim sustavom, uzrokujući nisku razinu kalija i drugih elektrolita. Također, nedostatak hranjivih tvari može uzrokovati smanjenje gustoće kostiju, što povećava rizik od fraktura.
Hipotalamus je dio mozga zadužen za regulaciju razine hormona koji nadziru menstruacijski ciklus, a uslijed poremećaja hranjenja može doći do poremećaja lučenja i izostanka menstruacije, odnosno amenoreje.
Oboljele osobe često su perfekcionisti te se zbog srama izoliraju od društva što može dovesti do depresije ili anksioznosti. Ugrožene su i kognitivne funkcije te dolazi do osjećaja umora, iscrpljenosti, teškog pamćenja i slično.
Važno: Osobe koje su se oporavile od anoreksije nerovze često su podložne riziku od recidiva, posebice u stresnim situacijama. Zabrinjavajući je podatak da se smrtni ishod javlja u 5-20% pacijentica s dijagnozom anoreksije nervoze.
Liječenje anoreksije nervoze zahtijeva multidisciplinarni pristup koji uključuje medicinsku njegu, psihoterapiju i nutricionističko savjetovanje. Prvo se provodi medicinska procjena kako bi se stabiliziralo tjelesno zdravlje pacijenta. Gubitak od 25% normalne tjelesne težine obično se uzima kao indikacija za hospitalizaciju. Pored oporavka prehrane i samim time tjelesnog zdravlja, nužan je i psihoterapijski tretman. Individualna terapija, obiteljska terapija i terapijske skupine mogu pomoći pojedincu da razumije i suoči se s emocionalnim uzrocima anoreksije. S nutricionističke strane, cilj je razviti svijest o važnosti raznolike prehrane te osloboditi se strogih ograničenja u jelovniku. Proces liječenja obično traje 5 do 6 godina. Zaključno, u svemu tome, bitnu ulogu igra podrška i razumijevanje obitelji i bliskih prijatelja.