S ciljem podizanja svijesti o raku vrata maternice u 3. tjednu mjeseca siječnja obilježava se Europski tjedan prevencije raka vrata maternice. U Hrvatskoj od ove zloćudne bolesti svake godine oboli oko 300 žena. U većini slučajeva, ovaj tip rak razvija se sporo te u početnim fazama ne daje jasne simptome. Zbog toga su ključni redoviti ginekološki pregledi. Rak vrata maternice u većini slučajeva uzrokovan je infekcijom humani papiloma virusom (HPV). Nastaje kada se pojave nepopravljive promjene na stanicama koje oblažu vrat maternice te počnu nekontrolirano rasti zbog dugotrajne infekcije visokorizičnim tipovima HPV-a. Taj stadij zloćudne bolesti razvija se kroz dulji period (10-15 godina).
Rak vrata maternice bolest je s rijetkim i nespecifičnim simptomima:
Ako primjetite neki od simptoma, ne odgađajte ginekološki pregled.
Postoji 200 tipova HPV-a, a od toga ih 50 inficira područje genitalija. Te tipove dijelimo na visokorizične i niskorizične. Humani papiloma virus može godinama biti u stanju mirovanja. Većina nosilaca ni ne zna da je zaražena HPV-om jer obično ne izaziva simptome. Kod većine osoba, infekcija prolazi spontano zahvaljujući djelovanju imunološkog sustava. Ipak, kod pojedinih žena, infekcija može trajati niz godina i uzrokovati promjene na vratu maternice. Zbog toga je važno rano otkrivanje.
Cjepivo protiv HPV-a u Hrvatskoj je besplatno za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole, a ovisno o dostupnosti i za sve druge osobe mlađe od 25 godina. Cijepljenje sprječava preko 80 % infekcija HPV-om, no ne uklanja u potpunosti rizik od nastanka raka. Zbog toga su važni redoviti odlasci na ginekološke preglede koji uključuju obris vrata maternice (Papa-test i HPV test).
Cilj dijagnostike je otkriti promjene koje bi mogle dovesti do raka, kako bi se on spriječio ili rano otkrio, što povećava šanse za uspješno liječenje. Može se reći da rak vrata matarnice ima vrlo dobru dijagnostiku jer je riječ o metodama koje su jednostavne i dostupne. Papa-test služi za otkrivanje promjena na stanicama vrata maternice. Jednostavan je i neinvazivan medicinski pregled kojim se uzima mala količina površinskih stanica rodnice, vrata i kanala vrata maternice. Uzorak se šalje u citološki laboratorij gdje se analizira pod mikroskopom.
Ako je rezultat Papa-testa bio uredan, optimalan razmak između idućeg testiranja je:
Testiranjem na HPV analizira se bris vrata maternice na molekularnoj razini, a postupak testiranja sličan je onom kod Papa-testa. Rezultat testiranja otkriva ima li osoba infekciju HPV-om. Pozitivan rezultat ne znači nužno da osoba ima rak i da će ga dobiti!
Gotovo svaki slučaj raka vrata maternice može se spriječiti metodama prevencije – cijepljenjem protiv HPV-a i odlaskom na preventivni pregled.
Ovih dana jedan respiratorni virus izazvao je pažnju zbog porasta broja slučajeva u Kini, što je dio javnosti podsjetilo na početak pademije COVID-a 19. No, o čemu se tu zapravo radi? Humani metapneumovirus (hMPV) pripada obitelji virusa Pneumoviridae, zajedno s respiratornim sincicijskim virusom (RSV). Prvi put je detektiran 2001. godine, ali već desetljećima cirkulira među ljudima. Uglavnom se širi tijekom zime i u proljeće, istodobno s drugim respiratornim virusima.
Kao i ostali virusi prehlade, i hMPV se prenosi zrakom od bolesne do druge osobe. To znači da se osoba može zaraziti ako je blizu bolesne osobe ili dijeli zatvoren prostor s njom. Virus također može ući u tijelo dodirom kontaminiranih površina, poput kvaka ili ručki, kao i dodirivanjem očiju, nosa ili usta.
Ovaj virus uzrokuje infekcije gornjih dišnih puteva. Simptomi su obično blagi, slični prehladi ili gripi. Najčešći simptomi su:
Kod nekih osoba simptomi mogu biti ozbiljniji, poput upale pluća li dišnih puteva. U tom slučaju pojavljuje se uporno povišena temperatura, dehidracija, vrtoglavica, iscrpljenost, otežano disanje i bol u prsima. Tada je nužno potražiti liječničku pomoć. Svatko se može zaraziti hMPV-om, no veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti imaju rizične skupine. Odnosno, starije osobe, osobe s oslabljenim imunitetom, kronično opstruktivnom bolešću, astmom te dojenčad.
Kako i kod drugih respiratornih bolesti, najbolji saveznik u prevenciji su higijenske mjere. Obrani od infekcija također pomaže jak imunološki sustav. Stoga, nastojte jesti uravnoteženo, krećite se i spavajte! Isto tako, ako se osjećate bolesno, ostanite kod kuće. Time sprječavate širenje virusa na druge. Trenutačno ne postoji licencirano cjepivo protiv hMPV-a, no istraživanja su u tijeku.
S obzirom na to da je tijek bolesti u većini slučajeva blag, preporuča se odmor i hidratacija. Simptomi se također mogu ublažiti lijekovima koji se izdaju bez recepta za liječenje boli, povišene temperature, začepljenog nosa i kašlja. Većina ljudi osjeća se bolje kroz nekoliko dana. U slučaju pogoršanja simptoma, preporuča se javiti liječniku.
Razlikovanje različitih respiratornih bolesti može biti izazovno jer dijele slične simptome, poput povišene temperature, kašlja, curenja nosa i začepljenosti. Ipak, liječenje se može razlikovati, osobito za osobe koje su ili mogu postati ozbiljno bolesne. Za COVID-19 i gripu postoje specifični antivirusni tretmani. Liječnici mogu koristiti dijagnostičke testove kako bi utvrdili uzrok prije nego što odaberu odgovarajuću terapiju.
Još korisnih informacija o ovom virusu, pronađite na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije.