Demencija se odnosi na progresivno opadanje kognitivnih funkcija, a najčešće se javlja nakon 65. godine života. Prvi simptomi mogu biti zaboravljivost, teškoće komuniciranja, teškoće mišljenja i donošenja odluka. Osim toga, promjene se mogu očitovati i u emocionalnoj regulaciji i promjenama u nekim domenama ličnosti. No, nisu sve teškoće u kognitivnom i emocionalnom funkcioniranju demencija, već mogu biti posljedica kognitivnog opadanja uobičajenog za kasniju životnu dob. Demencija obično ima relativno spori tijek u početnim i završnim fazama bolesti pa može trajati veći broj godina.
Ako su ti znakovi novi, mogu biti znak demencije. Iako kognitivne funkcije poput pamćenja i koncentracije opadaju s dobi, stanje demencije nije normalno nitit uobičajeno za osobe starije životne dobi. Ako mislite da ti problemi utječu na vaš svakodnevni život ili život nekoga koga poznajete, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom obiteljske medicine. On će po potrebi uputiti na neurološku obradu i/ili neurosihologijsko testiranje.
Nedostatak socijalne podrške, neadekvatna prehrana te neodržavanje higijene mogu doprinijeti komplikaciji zdravstvenog statusa. Dementne osobe više nisu u mogućnosti samostalno živjeti, stoga im je važno osigurati pomoć u kući ili siguran smještaj sa skrbnikom ili u domu za starije osobe.
Nije svaka demencija Alzheimerova bolest, no najčešći uzrok demencije jest Alzheimerova bolest.
Ovogodišnja kampanja upoznat će ljude sa znakovima upozorenja na demenciju, potaknuti ljude da traže informacije, savjete i podršku, kao i da se obrate udruzi za demenciju u svojoj zemlji. Svaka je osoba jedinstvena i demencija na svakog pojedinca djeluje različito, različite osobe simptome ne doživljavaju na potpuno isti način.
Naučite više o demenciji, naučite više o Alzheimerovoj bolesti!
Svjetski dan sigurnosti pacijenata, koji se obilježava svake godine 17. rujna, inicijativa je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokrenuta 2019. godine. Cilj ovog dana je podići svijest o važnosti sigurnosti pacijenata i promicati globalne akcije koje će smanjiti rizike od štetnih posljedica u zdravstvenoj skrbi. Sigurnost pacijenata nije samo odgovornost zdravstvenih djelatnika – i pacijenti imaju ključnu ulogu.
Ovogodišnja tema naglašava “Angažman pacijenata za sigurnu zdravstvenu skrb”, s ciljem poticanja na sigurnost pacijenata, odnosno da aktivno sudjeluju u svom liječenju.
Nikada se ne bojte pitati liječnika ili medicinsko osoblje ako nešto ne razumijete. Bez obzira na to je li riječ o dijagnozi, terapiji ili pretragama, važno je da ste potpuno svjesni što vaš plan liječenja podrazumijeva. Tražite dodatna objašnjenja sve dok ne razumijete svaki korak.
S obzirom na to da vi najbolje poznajete svoje tijelo i simptome, važno je da budete uključeni u odluke vezane uz vaše zdravlje. Recite liječnicima kako se osjećate i kakve su vaše reakcije na terapiju te se slobodno uključite u raspravu o opcijama liječenja.
Jedan od ključnih elemenata sigurnosti je pružanje točnih informacija o vašem zdravstvenom stanju. Liječnici trebaju znati jeste li već imali neke reakcije na lijekove, imate li alergije, kao i koje terapije ili dodatke prehrani trenutno koristite.
Uzimanje lijekova u skladu s liječničkim uputama je ključno. Provjerite je li vam ispravno propisana terapija te budite pažljivi s doziranjem. Ako niste sigurni, slobodno pitajte ljekarnika ili liječnika za pojašnjenje.
Što više znate o svojoj dijagnozi, to ćete bolje moći prepoznati simptome ili potencijalne nuspojave terapije. Tražite vjerodostojne izvore informacija i educirajte se o tome kako održavati zdravlje.
Primjer: Zamislite da ste na terapiji jer bolujete od određene kronične bolesti. Vi najbolje poznajete svoje simptome, kako reagirate na terapiju i koji su vam izazovi u svakodnevici. Otvorenom komunikacijom s vašim liječnicima možete spriječiti eventualne pogreške ili neželjene učinke terapije.