Očuvanje mentalnog zdravlja postalo je jedna od najvažnijih tema u današnjem društvu, s vrlo opravdanim razlogom. Mentalno zdravlje utječe na sve aspekte života – od načina na koji se nosimo sa stresom do odnosa s obitelji i prijateljima. Baš kao što se brinemo za fizičko zdravlje, jednako trebamo činiti i u aspektu mentalnog! U konačnici, mentalno zdravlje utječe na fizičko, i obrnuto. Zato, svaki dan nastoj ostvariti sljedeće:

• Pronađi vrijeme za sebe

U užurbanom načinu života lako je zaboraviti na sebe. Međutim, važno je svakodnevno odvojiti barem 30 minuta za aktivnosti koje te opuštaju. To može biti šetnja, čitanje knjige, slušanje glazbe ili meditacija.

• Kreći se

Tjelovježba ne koristi samo tijelu, već i umu. Fizička aktivnost potiče oslobađanje hormona sreće, smanjuje stres i poboljšava san. Ne moraš biti sportaš, pronađi aktivnost koja ti odgovara – šetnja, ples, joga ili vožnja bicikla.

• Pravilna prehrana i mentalno zdravlje

Uravnotežena prehrana koja uključuje puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i proteina može pomoći u održavanju stabilnog raspoloženja. Izbjegavaj prekomjerni unos kofeina, alkohola i brze hrane jer oni mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje.

• Postavi granice

Nauči reći „ne“ kada se osjećaš preopterećeno. Kada preuzimamo previše obveza, možemo se osjećati iscrpljeno i pod stresom. Zato, priznaj sebi kada ti treba odmor i nemoj se osjećati krivim zbog toga.

• Spavanje je ključno

Nedovoljno sna može uzrokovati razdražljivost, smanjenu koncentraciju i povećanu anksioznost. Pokušaj razviti zdravu rutinu spavanja – odlazi na spavanje i budi se u isto vrijeme svaki dan, izbjegavaj ekrane barem sat vremena prije spavanja i stvori opuštajuću atmosferu u spavaćoj sobi.

• Razvijaj podržavajuće odnose

Kvalitetni odnosi s ljudima mogu imati velik utjecaj na tvoje mentalno zdravlje. Razgovor s prijateljima, obitelji ili stručnjacima može ti pomoći da se nosiš s teškim emocijama i osjećajima.

• Potraži stručnu pomoć kada je potrebno

Nadovezujemo se na prethodni savjet! Ponekad razgovor s najbližim osobama jednostavno nije dovoljan. Psiholozi, psihoterapeuti i psihijatri educirani su da ti pomognu razumjeti i prevladati teška emocionalna stanja. Ne boj se zatražiti pomoć ili podijeliti svoje brige – to nije znak slabosti, već hrabrosti.

Čuvaj svoje mentalno zdravlje jer ono je temelj tvog ukupnog blagostanja.

Prva pomoć je ključna vještina koja može spasiti živote u hitnim situacijama. Razumijevanje osnovnih koraka i prepoznavanje hitnih medicinskih stanja iznimno su važni za brzu i učinkovitu reakciju.

Prepoznavanje hitnih situacija

Prepoznavanje hitnih situacija prvi je korak u pružanju učinkovite prve pomoći. Bitno je primijetiti znakove poput:

• Krvarenja: Vidljivo krvarenje ili unutarnje krvarenje (modrice, npr.).
• Nesvjestica: Osoba koja je izgubila svijest, ali diše.
• Srčani udar: Bol u prsima, znojenje, kratkoća daha.
• Moždani udar: Asimetrija lica, slabost u rukama, nesuvisli govor.
• Gušenje: Nemogućnost disanja ili govora, plava boja kože.

Osnovni koraci

Nakon prepoznavanja hitne situacije, slijede osnovni koraci prve pomoći:

• Osigurati sigurnost: Provjeriti je li mjesto događaja sigurno za pristup.
• Pozvati pomoć: Odmah pozvati hitnu pomoć ili zamoliti nekoga u blizini.
• Provjeriti svijest i disanje: Ako je osoba bez svijesti i ne diše, započeti reanimaciju (umjetno disanje i masažu srca).
• Zaustaviti krvarenje: Primijeniti pritisak na ranu čistim materijalom.
• Stabilizirati ozlijeđene dijelove: U slučaju sumnje na prijelom, imobilizirati ud.

Kako prva pomoć spašava živote?

Najvažnijih 60 minuta nakon nesreće ili ozljede nazivaju se “zlatni sat”. Prva pomoć unutar tog vremena može značajno povećati šanse za preživljavanje i smanjiti posljedice ozljede. Ovo su neke od korisnih informacija:

1. Heimlichov zahvat: Postupak za uklanjanje opstrukcije iz dišnog puta kod gušenja. Vrlo je efikasan i spašava živote u situacijama kada osoba ne može disati zbog zaglavljenog predmeta.
2. CPR (kardiopulmonalna reanimacija): Uključuje kompresije prsnog koša i umjetno disanje. Odraslim osobama potrebno je 100-120 kompresija u minuti na dubinu od 5-6 cm kako bi se povećale šanse za preživljavanje kod srčanog zastoja.
3. Stavljanje u bočni položaj: Ako je osoba bez svijesti, ali diše, treba je postaviti u bočni položaj kako bi se spriječilo gušenje povraćanjem ili jezikom.
4. Zaustavljanje krvarenja: Primjena direktnog pritiska na ranu može zaustaviti ili usporiti vanjsko krvarenje. Ukoliko krvarenje ne staje, potrebno je podignuti ozlijeđeni dio tijela iznad razine srca.
5. Izbjegavanje davanja tekućine ozlijeđenima: Osobama u šoku ili onima koje su izgubile svijest, ne smije se davati tekućina ili hrana, jer to može uzrokovati gušenje.
6. Opekline – korištenje hladne vode: Kod opeklina, zahvaćeno područje treba odmah staviti pod hladnu tekuću vodu na 10-20 minuta kako bi se smanjilo oštećenje tkiva. Nikada ne stavljati led ili maslac na opekline.
7. Mit o pomicanju osobe nakon ozljede: Ne treba pomicati osobu koja je pretrpjela traumu (npr. prometna nesreća), osim ako je neophodno, kako bi se spriječila moguća ozljeda kralježnice.

Znanje prve pomoći može spasiti živote i važno je za svakoga, bilo da se nalazi u obitelji, na poslu ili javnim mjestima! Stoga, ako niste, savjetujemo da prođete kroz tečaj prve pomoći.