Kada govorimo o poremećajima hranjenja, obično ih vežemo za žene, no stvarnost je drugačija. Naime, epidemiološki podaci pokazuju da ima četiri puta više žena oboljelih od poremećaja hranjenja nego muškaraca. U kliničkoj praksi vidimo da, na primjer, u grupi od 15 ljudi obično bude samo jedan muškarac. To ukazuje na to da muškarci možda nisu toliko skloni tražiti pomoć za probleme s poremećajima hranjenja, otkrila nam je nutricionistkinja Maja Žanko iz Dnevne bolnice za poremećaje prehrane H(RANA) u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Koji su to poremećaji hranjenja kod muškaraca, i što je to bigoreksija, objasnila nam je u videu:
Iako i muškarci mogu razviti tipičnu sliku anoreksije nervoze (pothranjenost, mali unos hrane, strah od debljanja itd.), važno je naglasiti da postoji jedan specifičan poremećaj hranjenja kod muškaraca koji je društveno toliko prihvaćen da se često ne doživljava kao problem. Naime, bigoreksija je laički rečeno vrsta obrnute anoreksije. Dok se žene više boje debljanja i žele biti mršave, muškarci s bigoreksijom su opsjednuti mišićima i strahom da njihova tijela nisu dovoljno velika. Riječ je o tjelesnoj mišnoj dismorfiji.
Prema definiciji Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje (DSM-5), tjelesni dismorfni poremećaj javlja se kod osoba koje smatraju da je njihovo tijelo premalo ili nedovoljno mišićavo. Zbog toga misle da nešto nije u redu s njihovim izgledom i da svi jasno vide te nedostatke.
Muškarci s bigoreksijom često ekstremno vježbaju, bildaju i koriste razne suplemente kako bi povećali svoju mišićnu masu. Uz to, postoji velika preokupacija ne samo vježbanjem nego i vrstom hrane koja se konzumira. Navedeno često dolazi u kombinaciji s ortoreksijom. Ortoreksija je poremećaj hranjenja koji se karakterizira opsjednutošću zdravom hranom i možda je danas najzastupljeniji poremećaj hranjenja.
Zbog kombinacije opsjednutosti zdravom hranom i ekstremnim vježbanjem, mnogi muškarci ulaze u začarani krug prekomjernog vježbanja i opsesivnog razmišljanja o hrani, što se može okarakterizirati kao opsesivno-kompulzivni poremećaj.
Oboljele osobe često provode puno vremena u teretani, mjere svoje mišiće i procjenjuju svoju osobnu vrijednost na osnovu vanjskog izgleda i veličine mišića. Promjene raspoloženja, razdražljivost te tjeskobna stanja, također su neki od simptoma. Bigoreksija nije isključivo rezervirana za muškarce, no najčešće se kod njih pojavljuje.
Općenito možemo reći da slični faktori doprinose poremećajima hranjenja kod muškaraca i žena. Ti faktori uključuju:
Današnji muškarac treba biti mišićav i izgledati na određen način, što može utjecati na razvoj poremećaja hranjenja.
Fitness kultura, iako promovira zdravlje, kod ranjivih populacija može dovesti do opsesije. Postoji velika razlika između posvećenosti zdravlju, vježbanju i uravnoteženoj prehrani i opsesivnog ponašanja.
U kliničkoj praksi rijetko se susrećemo s muškarcima koji otvoreno priznaju da imaju bigoreksiju. Iako ne postoje specifični alati za dijagnosticiranje bigoreksije, iskustvo nam omogućuje da prepoznamo simptome kao što su opsesivno vježbanje i prekomjerna posvećenost pripremi hrane. Kada se govori o liječenju, pristup je identičan kao i kod žena s poremećajem hranjenja.
„U našoj ustanovi muškarci sudjeluju u istim grupama s ženama, a koristimo multidisciplinarni pristup koji uključuje psihologe, psihijatre, psihoterapeute i nutricioniste. Cilj nam je pomoći osobi da pronađe balans, identificira uzroke poremećaja hranjenja i postigne dugotrajan oporavak, što zahtijeva puno strpljenja“, objasnila nam je nutricionistkinja Žanko.
Sistematski pregled igra ključnu ulogu u ranoj dijagnozi kroničnih zaraznih bolesti, čime omogućuje pravovremeno liječenje i kontrolu tih stanja.
Međutim, suočeni smo s izazovom u osviještenosti o važnosti ovih pregleda. Kako bismo to promijenili, važno je educirati ljude o pregledima koji su ključni za očuvanje njihovog zdravlja. Više o tome govori ravnatelj Doma zdravlja Centar- Zagreb Ino Protrka, dr. med., spec. obiteljske medicine:
Sistematski pregled obuhvaća niz pretraga i pregleda, prilagođenih spolu i dobi pacijenta. Muškarcima i ženama pružaju se odvojene pretrage, uz zajednički laboratorijski rad i ultrazvuk abdomena. Dodatno, ženama se preporučuju ultrazvuk dojki i ginekološki pregled s PAPA testom. Za obje skupine, provodi se EKG i spirometrija radi sveobuhvatne procjene zdravstvenog stanja. U globalu, sistematski pregled uključuje:
Važno je naglasiti da je redovito obavljanje ovih pregleda ključno za rano otkrivanje potencijalnih zdravstvenih problema, posebno kod starije populacije. Mladi ljudi, iako manje skloni kroničnim bolestima, također bi trebali obavljati osnovne pretrage barem svake dvije godine.
Osim učestalosti pregleda, važno je razmotriti i dob kada bi trebalo prvi put obaviti sistematski pregled. Obiteljska anamneza također igra ključnu ulogu u određivanju potrebnosti pregleda, posebno ako postoji genetska predispozicija za određene bolesti.
U slučaju sumnje ili nepravilnosti nađenih tijekom sistematskog pregleda, dobra suradnja s liječnikom obiteljske medicine postaje ključna. Naime, specijalisti, temeljem pregleda, mogu posumnjati na potencijalne zdravstvene probleme, a obiteljski liječnici pacijete usmjeravaju prema daljnjim dijagnostičkim postupcima. S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti i maligna oboljenja vodeći uzroci smrti danas, sistematski pregledi su ključni u ranom otkrivanju istih.
Sve u svemu, redoviti sistematski pregledi čine ključan dio preventivne skrbi o zdravlju, omogućujući rano prepoznavanje i upravljanje potencijalnim zdravstvenim izazovima. Edukacija o važnosti tih pregleda i pravovremeno djelovanje mogu značajno poboljšati kvalitetu života. Zapamtite; zdrav način života i redoviti sistematski pregledi jasno odražavaju smisao mudre poslovice: “Bolje spriječiti nego liječiti”.