Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) je ozbiljna i progresivna plućna bolest koja utječe na kvalitetu života milijuna ljudi širom svijeta. KOPB je karakteriziran suženjem dišnih puteva i oštećenjem plućnog tkiva, a pušenje je glavni faktor rizika za njegov razvoj.
KOPB predstavlja globalni zdravstveni izazov s ozbiljnim socijalno-ekonomskim posljedicama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), KOPB je 2020. godine bila treći vodeći uzrok smrti u svijetu, s procijenjenih 3,3 milijuna umrlih. Predviđa se da će KOPB postati treći vodeći uzrok smrti do 2030. godine.
Pušenje je najvažniji faktor rizika za KOPB. Više od 85% slučajeva KOPB-a povezano je s pušenjem, dok izloženost pasivnom pušenju također može pridonijeti bolesti. Izloženost štetnim česticama na radnom mjestu, kao što su prašina, kemikalije i dim, također može uzrokovati KOPB. Genetski faktori i predispozicija također igraju ulogu u pojavi KOPB-a.
Glavni simptomi KOPB-a uključuju:
Osobe s KOPB-om mogu doživjeti varijacije simptoma tijekom dana i pogoršanja, poznata kao egzacerbacije. Egzacerbacije mogu uključivati povećanu zaduhu, kašalj i promjene u boji iskašljaja.
Dijagnoza KOPB-a postavlja se temeljem simptoma, anamneze pušenja i dijagnostičkih testova, uključujući spirometriju, rendgenske snimke pluća i krvne pretrage. Spirometrija je ključni test koji mjeri kapacitet pluća i brzinu protoka zraka. Krvne pretrage mogu ukazati na prisutnost upale i druge promjene u tijelu.
Upravljanje KOPB-om usmjereno je na olakšavanje simptoma, usporavanje napredovanja bolesti i poboljšanje kvalitete života. Lijekovi, kao bronhodilatatori i kortikosteroidi, koriste se kako bi proširili dišne puteve i smanjili upalu. Prestanak pušenja ključan je za usporavanje napredovanja KOPB-a. Fizička aktivnost i pravilna prehrana mogu pomoći u očuvanju kondicije i jačanju pluća.
Napredovanje KOPB-a može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući respiratorno zatajenje, srčane probleme i smanjenje sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Kronična opstruktivna bolest pluća je ozbiljna bolest koja zahtijeva dugotrajno upravljanje i praćenje. Pravovremen pregled i suradnja s liječnikom ključni su faktori za kontrolu KOPB-a i očuvanje zdravlja pluća.
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva, počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Najčešće se javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali znatno rjeđe nego žene. Naime, kod muškog spola zabilježen je jedan posto od ukupnog broja slučajeva.
Uzrok nastanka raka dojke je uglavnom nepoznat, a iz raznih studija se da iščitati da postoji više rizičnih čimbenika. Najznačajniji su;
Pretilost, povećana konzumacija alkohola, izloženost zračenju, pušenje i nezdrava prehrana-životne su navike uz koje je također vezan povećan rizik za rak dojke. Između 5-10% svih karcinoma dojke su nasljedni, a jedan dio njih je nosilac genske mutacije. Zbog toga su iznimno važni redoviti pregledi koji uključuju samopregled, mamografiju i ultrazvučni pregled.
Ako se rak dojke otkrije u ranom stadiju, šanse za izlječenje su puno veće! Ipak, suočavanje s dijagnozom može izazvati niz osjećaja – iznenađenje, tugu, strah, ljutnju.. Dodatno se može javiti osjećaj besmisla, izgubljenosti, nesigurnosti kako krenuti u liječenju. Stoga je ključno osigurati cjelovitu skrb, koja uključuje podršku mentalnom zdravlju pacijentica koje imaju rak dojke. Pružanje informacija, osnaživanje, psihološka podrška i dostupnost stručnjaka za mentalno zdravlje mogu biti od pomoći.
Tri žene koje su prošle kroz rak dojke, odlučile su stoga 2008. godine pokrenuti udrugu koja bi pružala informacije, podršku i smještaj ženama koje se nađu u sličnoj situaciji. Danas, gotovo 15 godina kasnije, tu udrugu poznajemo kao centar koji pruža informacijsku, psihološku, nutricionističku i medicinsku podršku onkološkim bolesnicima i članovima njihove obitelji – Sve Za Nju.
Prošle godine, ugostili smo psihologinju Maju Erceg Tušek koja je ispričala našoj Ivi Kantolić o povijesti Udruge i aktualnim projektima.
Zanimljivo, nerijetko su članovi obitelji onkoloških bolesnika ti koji se prvi obrate za pomoć. Naime, dio bolesnika se srami zatražiti pomoć. Obično smatraju da već ionako „previše gnjave“ svoju obitelj. S druge strane, neki se trude ostati snažni i ustrajni kako ne bi dodatno uplašili ljude u svojoj blizini.
Za sve koji (još) nisu spremni javiti se u Udrugu, stvorena je internetska stranica Psihoonkologija. Tamo se nalaze savjeti stručnjaka kojima mogu pristupiti anonimno kada im je to potrebno.
Iz Udruge poručuju kako je sasvim u redu teško se nositi sa svim izazovima koje donosi ova teška dijagnoza. Svaki bolesnik ima svoj put liječenja i to je u redu, ali važno je uvijek imati na umu kako ne moraju njime sami prolaziti.
