Pregled pedijatra, prati dijete kroz cijelo njegovo odrastanje. Zašto je važno da se sistematski pregledi provode od najranije dobi, otkrila nam je pedijatrica Helena Živić iz Poliklinike za dječje bolesti Helena.
Ciljevi koristi sistematskih pregleda djeteta su mnogobrojni. Prvenstveno, omogućeno je praćenje intenzivnog fizičkog i kognitivnog razvoja djeteta tijekom njegove prve godine života. Osim toga, pregled kod pedijatra služi i za rano otkrivanje eventualnih kašnjenja u razvoju. Jednako je ključno cijepljenje, kojim se jača imunološki sustav djeteta i štiti ga se ozbiljnih infektivnih bolesti.
Također, praćenje vizualnog i slušnog razvoja kako bi se detektirali eventualni problemi u tim područjima. Pregledi kod pedijatra također doprinose ranoj dijagnozi drugih bolesti, što omogućava brže liječenje i bolje izglede za oporavak. Tijekom tih pregleda, roditelji dobivaju i savjete o prehrani, sigurnosti i drugim aspektima brige o djetetu, što gradi povjerenje između pedijatra i roditelja.
Kvalitetna briga o djetetu zahtijeva redovne sistematske preglede tijekom prve godine. Nakon prve godine, pregledi su obično godišnji ili se događaju svake tri do pet godina. Naglasak je na imunizaciji. Isto tako, tijekom tih pregleda, važno je pratiti razvoj neuromotornih sposobnosti djeteta, uključujući grube i fine motoričke vještine te pratiti njegov vizualni i slušni razvoj.
Roditelji često imaju zabrinutosti vezane za rast i razvoj djeteta, cijepljenje i prehranu. Stoga je važno da budu dobro pripremljeni za pregled i postave pitanja koja ih muče. Povjerenje i dobra komunikacija između pedijatra i roditelja ključni su za uspješno praćenje i brigu o djetetu. Pedijatri su tu kako bi podržali roditelje i pružili im potrebne informacije i savjete.
Sistematski pregledi tijekom prve godine djetetova života trebaju biti temeljiti. Roditelji trebaju pripremiti dijete za pregled tako da ga obuku u udobnu odjeću koja se lako može skinuti i ponesu rezervnu odjeću, kao i pelenu, kako bi se pripremili za sve eventualnosti.
Ako dijete nije dojeno, roditelji trebaju donijeti bočicu s mlijekom kako bi dijete imalo sigurnu hranu tijekom pregleda. Također je korisno napraviti popis pitanja koja žele postaviti pedijatru kako se ne bi ništa zaboravilo. Važno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju koju dijete ima. Uključujući nalaze eventualnih hospitalizacija ili pregleda koje je prošlo prije dolaska kod pedijatra.
Osim toga, roditelji bi trebali podijeliti s pedijatrom obrasce hranjenja i spavanja svog djeteta, kao i sve promjene u ponašanju koje su primijetili. Ova komunikacija omogućuje pedijatru da brže reagira na eventualne zabrinjavajuće znakove i pruži adekvatnu podršku. Najvažnije od svega je stvaranje povjerenja između pedijatra i roditelja.
Multipla skleroza (MS) je kronična upalna bolest od koje boluje više od tri milijuna ljudi, što ju čini globalnim izazovom. Statistički gledano, žene obolijevaju čak dva puta češće od muškaraca, a kod većine se znakovi bolesti javljaju između 20. i 45. godine. O simptomima smo s neurologom Ivanom Adamecom već razgovarali, a sada je došao red na dijagnozu i liječenje multiple skleroze:
Dijagnoza multiple skleroze (MS) postavlja se kod osoba koje iskazuju određene simptome koji pobuđuju sumnju na ovu bolest. Prvi korak u procesu dijagnostike je klinički pregled radi verifikacije tih simptoma i pronalaženja znakova oštećenja središnjeg živčanog sustava.
Ako se utvrdi prisutnost takvih znakova, ključna dijagnostička metoda je magnetska rezonanca, uglavnom mozga, a ponekad i leđne moždine, ovisno o simptomima. Cilj je utvrditi postoje li lezije koje su tipične za MS i imaju specifičan izgled.
Dodatno, lumbalna punkcija igra važnu ulogu u postavljanju ispravne dijagnoze. Ova procedura uključuje uzimanje uzoraka likvora, tekućine koja se nalazi u mozgu, kako bi se potražile eventualne upalne promjene.
Također, provode se i evocirani potencijali, koji prate kako se podražaji poput vida, sluha ili osjeta prenose kroz mozak. Ovo pomaže u otkrivanju problema u provođenju impulsa od periferije do centara u mozgu, što može varirati od osobe do osobe. Vrijeme od prvih simptoma do postavljanja ispravne dijagnoze MS-a može biti varijabilno. Ključno je obaviti klinički pregled kod osoba s određenim simptomima kako bi se brže identificirala bolest, osobito ako su simptomi izraženi ili teški.
Uzroci MS-a nisu potpuno poznati, ali vjeruje se da je rezultat interakcije genetske predispozicije i određenih okolišnih čimbenika. Iako nije nasljedna bolest u užem smislu, prisutnost MS-a u obitelji, osobito u prvom koljenu srodstva, povećava rizik.
Razni faktori, poput infekcije Epstein-Barr virusom, niske razine vitamina D, prekomjerne težine i pušenja, mogu povećati rizik od razvoja MS-a. Međutim, ti faktori sami po sebi nisu dovoljni za razvoj bolesti.
Postoji širok spektar lijekova koji se koriste u liječenju različitih oblika MS-a, uključujući tablete, potkožne injekcije i infuzije. Izbor terapije ovisi o stadiju bolesti i prezentaciji simptoma.
Cilj liječenja je sprečavanje budućih oštećenja i razvoja novih lezija i simptoma. Važno je započeti liječenje što je prije moguće nakon postavljanja dijagnoze kako bi se maksimalno sačuvala funkcija mozga i kontrolirali simptomi.
Nema lijeka koji može izliječiti već nastalo oštećenje središnjeg živčanog sustava. Stoga su terapije usmjerene na sprječavanje budućih oštećenja i poboljšanje kvalitete života osoba koje boluju od MS-a.