U posljednjih nekoliko mjeseci po bespućima interneta kruži izazov: tuširanje hladnom vodom. Ima li zaista prednosti za fizičko i mentalno zdravlje? Ili se radi o još jednom zabrinjavajućem trendu? Istražio je naš dr. Nikola!
Zaronimo malo u znanost hladnoga:
Šokovi, nebitno jesmo li ih dobili putem osjetila ili emocionalno- izazivaju aktivaciju autonomnog živčanog sustava i otpuštanje adrenalina. Adrenalin je primarni hormon stresa. On diže tlak, otkucaje srca, ubrzava disanje, povećava potrošnju kisika u srcu, širi dišne puteve i zjenice itd. Iako na prvu možda zvuči kao da povećava prokrvljenost tijela, adrenalin zapravo preusmjerava krv iz udova i trbuha prema glavi i prsima. Njegov kratkoročni efekt nije nužno opasan i svi mi možemo izdržati malo preusmjeravanja krvi. Osim kardiovaskularnih pacijenata kojima adrenalin može zazvati srčane i moždane probleme.
Često izlučivanje adrenalina aktivira povratne receptore na sinapsama zbog čega se tijelo polako privikava na izboje adrenalina. Svaki sljedeći biva popraćen sve slabijim efektima. Bez obzira na to dolazi li do adrenalina zbog hladnog tuša ili svađe sa šefom na poslu.
Drugi glavni hormon stresa je kortizol- kompleksan hormon koji utječe na skoro svaki organ u našem tijelu, među ostalima i na imunost. Na to se najviše usredotočio Wim Hof koji nudi svoj program kao terapiju za autoimune bolesti.
Naime, kortizol izaziva utišavanje imunosnog odgovora i u bolnicama se umjetne forme kortizola koriste za ublažavanje simptoma i usporavanje autoimunih bolesti. Kroz svakodnevne stresne izazove poput hladnog tuša, neka preliminarna istraživanja pokazala su čak naznake da bi takva terapija mogla djelovati, iako je ovo još premlado područje da donosimo finale zaključke.
Međutim, kortizol ima i negativne posljedice. Svi smo čuli za povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti uslijed dugoročnog stresa. Posrednik tog stresa je upravo kortizol.
Iako je teško donijeti finalni zaključak, treba naglasiti da tuširanje hladnom vodom definitivno ne bi trebalo biti na „bucket listi“ za osobe koje imaju problema sa srcem. Ostali mogu pokušati, ali preporučujemo da ovu naviku uvodite malo pomalo.
Bacanje hrane veliki je globalni problem. Hrvatskoj godišnje svaki stanovnik baci 71 kilogram hrane. Razlozi su razni: kupnja previše namirnica, kuhanje prevelikih količina jela ili pogrešno skladištenje zbog čega se hrana ranije pokvari.Kako bi smanjili količinu otpada od ostataka hrane, a time i financijski trošak potrebno je promijeniti navike. No, navike se ne stvaraju preko noći, stoga je nepotrebno odjednom odlučiti potpuno preokrenuti dosadašnji obrazac ponašanja s hranom. Već uvođenje jedne, male promjene u jednom mjesecu, kao što je zbrinjavanje ostataka voća, donijet će mnoge dobrobiti za vaše kućanstvo, uštedu novaca, zaštitu okoliša, kao i pomak ka zdravijim prehrambenim navikama.
Okvirno planiranje barem glavnih obroka u tjednu, olakšava tjednu kupovinu, umanjuje svakodnevne odlaske u trgovinu samo po nešto čega ste se sjetili da bi vam trebalo za ručak. Planiranje također umanjuje vjerojatnost za konzumacijom gotovih ili brzih obroka jer ćete sve potrebne namirnice imati kod kuće.
Kako bi imali uvid u stanje u hladnjaku i smočnici, potrebno je pametnije kupovati i izbjeći gomilanje nepotrebnih namirnica. Za početak, nužno je na tjednoj razini:
Nakon što sastavite listu, pregledajte što već imate kod kuće ili što bi s liste mogli izmijeniti na popisu kako ne bi nepotrebno kupovali, pogotovo ako se radi o kvarljivim namirnicama.
Nakon tjednog odlaska u trgovinu i na tržnicu, vrlo je bitno pravilno skladištiti svježe namirnice kao što su voće, povrće, meso i mliječni proizvodi. Najbrže rješenje u tom trenutku je samo sve iz vrećice potrpati u hladnjak i na police. No, kako bi maksimalno iskoristili rok trajanja svakog proizvoda potrebno ih je uskladištiti na odgovarajući način.
Došao je kraj tjedna, konzumirali ste namirnice otprilike onako kako ste planirali. No, naravno bilo je iznimaka i na kraju tjedna ostalo je nešto od svježih namirnica ili kuhanih obroka.
Ako vam je ostalo previše limuna koje neće stići potrošiti prije nego što istrune, ocijedite ga i smrznite u kalupima za led. Tako ćete uvijek imati limunadu spremnu za jednu minutu.
Nema potrebe za bacanjem starijeg povrća. Od odstajalog povrća možete napraviti povrtni temeljac. U tu svrhu možete iskoristiti i oštećene dijelove, koru ili ostatke koje bi bacili nakon guljenja povrća. Preostalo povrće možete iskoristiti za kuhanje nedjeljnog ručka ili zamrznuti u više manjih porcija. Zimnica je također jedna od mogućnosti. Time ste uspješno izbjegli nepotrebno bacanje hrane i dobili ukusne obroke.
Od starog kruha možete napraviti krutone, bruskete i sl. Narežite ga na kockice, tostirajte i začinite po želji. Također, možete ga iskoristiti kao sastojak u španjolskoj hladnoj juhi od rajčice, odnosno gazpachu (recept u nastavku). Višak kruha možete i zamrznuti.
Na kraju tjedna pregledajte što sve imate u hladnjaku i izvadite sve što je pri kraju svježine ili pred istekom roka. Stavite sve namirnice zajedno na radnu površinu i sigurno će vam pasti na pamet neka ideja što bi od njih mogli skuhati, a ako ne, upišite u tražilicu namirnice koje imate pred sobom te potražite recept koji vam se sviđa.
Možda će to biti: nekoliko plodova različitog povrća, sir kojem rok ističe za 2 dana, a uz to još imate nešto pečene piletine koju ste zajedno s mlincima imali za ručak prethodni dan
Time ste dobili kvalitetan obrok i ujedno iskoristili namirnice koje, da niste u tom trenu izvadili i vidjeli da je krajnje vrijeme da se upotrijebe, vjerojatno bi morali baciti. Bitno je da prije svakog većeg odlaska u kupovinu iskoristite sve svježe što u tom trenu imate u hladnjaku. Iskoristite ili pravilno uskladištite kako bi moglo dulje stajati (smrzavanje, fermentiranje, kiseljenje..).
