Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se 4. veljače. Ovaj je dan utemeljen Pariškom poveljom 2000. godine s ciljem promocije istraživanja za liječenje, prevencije bolesti i mobilizacije zajednice na borbu protiv raka.
Svatko od nas ima ulogu u smanjenju utjecaja raka! Stoga se svake godine diljem svijeta održavaju stotine događanja i aktivnosti.
Svjetski dan borbe protiv raka svake godine ima niz ciljeva. U 2022. godini pokrenuta je trogodišnja kampanja „Uklanjanje jaza u skrbi“. Time se želi ukazati na nejednakost pristupu skrbi za oboljele od raka diljem svijeta. Prva godina kampanje bila je usmjerena na razumijevanje i prepoznavanje nejednakosti u liječenju raka diljem svijeta, a želi se postići sljedeće:
Zašto je to važno?
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa sadašnjih 18,1 milijuna na 24 milijuna 2035. godine, dok će broj umrlih porasti s 9,6 milijuna na 13 milijuna godišnje. Od raka u Hrvatskoj godišnje obolijeva oko 23 tisuća osoba, a umire njih oko 13 tisuća.
Broj oboljelih od zloćudnih bolesti u svijetu u stalnom je porastu i zato je važno podići svijest svakog pojedinca o važnosti prevencije i probira u ranom otkrivanju raka i uspješnom liječenju, kao i educirati o usvajanju zdravih životnih navika koje su bitan faktor u prevenciji malignih bolesti.
„Kao pojedinci, također imamo važnu ulogu. Kako? Podižući svoj glas i vršeći pritisak na institucije da se pozabave temeljnim uzrocima nejednakosti. Isto tako, da počnu tretirati rak kao važan zdravstveni problem. Također i izazivajući – izravno, glasno i nepokolebljivo – stigmu i diskriminaciju u svim njihovim oblicima“, znakovita je poruka Svjetskog dana raka.
U posljednjih nekoliko mjeseci po bespućima interneta kruži izazov: tuširanje hladnom vodom. Ima li zaista prednosti za fizičko i mentalno zdravlje? Ili se radi o još jednom zabrinjavajućem trendu? Istražio je naš dr. Nikola!
Zaronimo malo u znanost hladnoga:
Šokovi, nebitno jesmo li ih dobili putem osjetila ili emocionalno- izazivaju aktivaciju autonomnog živčanog sustava i otpuštanje adrenalina. Adrenalin je primarni hormon stresa. On diže tlak, otkucaje srca, ubrzava disanje, povećava potrošnju kisika u srcu, širi dišne puteve i zjenice itd. Iako na prvu možda zvuči kao da povećava prokrvljenost tijela, adrenalin zapravo preusmjerava krv iz udova i trbuha prema glavi i prsima. Njegov kratkoročni efekt nije nužno opasan i svi mi možemo izdržati malo preusmjeravanja krvi. Osim kardiovaskularnih pacijenata kojima adrenalin može zazvati srčane i moždane probleme.
Često izlučivanje adrenalina aktivira povratne receptore na sinapsama zbog čega se tijelo polako privikava na izboje adrenalina. Svaki sljedeći biva popraćen sve slabijim efektima. Bez obzira na to dolazi li do adrenalina zbog hladnog tuša ili svađe sa šefom na poslu.
Drugi glavni hormon stresa je kortizol- kompleksan hormon koji utječe na skoro svaki organ u našem tijelu, među ostalima i na imunost. Na to se najviše usredotočio Wim Hof koji nudi svoj program kao terapiju za autoimune bolesti.
Naime, kortizol izaziva utišavanje imunosnog odgovora i u bolnicama se umjetne forme kortizola koriste za ublažavanje simptoma i usporavanje autoimunih bolesti. Kroz svakodnevne stresne izazove poput hladnog tuša, neka preliminarna istraživanja pokazala su čak naznake da bi takva terapija mogla djelovati, iako je ovo još premlado područje da donosimo finale zaključke.
Međutim, kortizol ima i negativne posljedice. Svi smo čuli za povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti uslijed dugoročnog stresa. Posrednik tog stresa je upravo kortizol.
Iako je teško donijeti finalni zaključak, treba naglasiti da tuširanje hladnom vodom definitivno ne bi trebalo biti na „bucket listi“ za osobe koje imaju problema sa srcem. Ostali mogu pokušati, ali preporučujemo da ovu naviku uvodite malo pomalo.