U ožujku obilježavamo Svjetski dan bubrega. Bubrezi su parni organi veličine šake, koji se nalazi u donjem dijelu leđa. Osim što sudjeluje u izlučivanju štetnih tvari iz organizma, bubrezi izlučuju i hormon renin koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka. Svaki bubreg sastoji se od kore bubrega i nakapnice, a osnovna jedinica građe bubrega su glomeruli. Znate li da bubrezi dnevno profiltriraju čak 1.600 litara krvi? Ili pak kako prepoznati da bubrezi ne rade dobro?
Loše funkcioniranje bubrega može biti uzrokovano različitim faktorima i stanjima, uključujući bolest bubrega, oštećenje bubrega ili druge zdravstvene probleme. Jedan od načina kako prepoznati probleme s bubrezima je obratiti pažnju na urin. Zdrav urin bi trebao biti bistar, prozirne žute boje, bez vidljivih taloga ili muteži. Promjene u učestalosti mokrenja, količini ili boji urina, mobu biti znakovi problema s bubrezima. No ako je urin tamnije žute boje, prije nego što se zabrinete za svoje bubrege zapitajte se jeste li unijeli dovoljno vode u tom danu?
Bubrežne kamence prepoznaje se po intenzivnim bolovima u području trbuha. Najčešće se počinju stvarati u bubrezima, gdje mogu i ostati, no bubrežni kamenci mogu se spustiti dalje u mokraćovod ili mokraćni mjehur. Isto tako, loše funkcioniranje bubrega može dovesti do gubitka apetita, mučnine i promjena u okusu hrane. Može se javiti metalni ili gorak okus u ustima. Umor ili slabosta također je jedan od potencijalnih znakova. Naime, bubrezi imaju važnu ulogu u proizvodnji hormona koji reguliraju proizvodnju crvenih krvnih stanica i kontrolu krvnog tlaka. Nadalje, bubrezi su odgovorni za uklanjanje viška tekućine iz tijela. Ako ne funkcioniraju ispravno, tekućina može ostati zadržana u tijelu, što može rezultirati oticanjem u nogama, stopalima, rukama, licu ili drugim dijelovima tijela.
Važno je napomenuti da ovi simptomi mogu ukazivati i na druge zdravstvene probleme. Ako prepoznate neki od ovih simptoma, svakako se javite svom liječniku obiteljske medicine.
Često govorimo o metabolizmu, brzom ili sporom, dobrom ili lošem. No što je zapravo metabolizam?
Metabolizam podrazumijeva sve procese koji se događaju u tijelu tijekom mirovanja ili aktivnosti. Za obavljanje tih procesa potrebna je energija, koju uglavnom unosimo hranom. Odnos između unosa i potrošnje energije doprinosi porastu ili smanjenju tjelesne težine. Razina metabolizma svake osobe može varirati ovisno o različitim čimbenicima, kao što su spol, dob, genetika, mišićna masa, prehrana, razina tjelesne aktivnosti i hormonska ravnoteža.
Naš dr. Nikola pojašnjava možemo li nešto napraviti da ga ubrzamo ili promijenimo, poslušajte!
Iako je metabolizam svakog od nas pod utjecajem nasljeđene genetske predispozicije, ipak se tijekom života bazalni metabolizam može mijenjati. Bazalni metabolizam je minimalna količina potrebne energije za dnevno održavanje organizma u stanju mirovanja. Tu minimalnu količinu energije možemo povećati tjelesnom aktivnošću. Osim što potrošnjom energije stvaramo novu energiju, povećava se i udio mišićne mase, a mišići su metabolički vrlo aktivni.
Nažalost, ne postoji hrana koja će napraviti značajnu razliku u metabolizmu pojedinca. Neka istraživanja ukazuju na kratkoročan porast metaboličke razine, poput zelenog čaja i čili papričica, to ipak nije značajna niti održiva promjena bazalnog metabolizma. To ne znači da ne trebate konzumirati ove namirnice. Dapače, za zdrav metabolizam izrazito je bitna raznovrsna i uravnotežena prehrana, kao i redovita hidracija koja je ključna za normalnu funkciju svih stanica u organizmu.
Iako prekomjeran unos hrane vodi gomilanju kilograma, preskakanje obroka neće voditi smanjenju kilograma. Iskustvo generacija prije nas naučilo je naša tijela da u situacijama minimalnog kaloričnog unosa aktivira poseban način rada. Tada se prilagodi manjem unosu hrane i te manje količine koristi za svakodnevne aktivnosti, a kada se taj kalorijski unos ponovno poveća, rezultirat će povećanjem tjelesne težine.