Rak dojke je jedan od najčešćih oblika raka kod žena i prepoznavanje simptoma u ranoj fazi može značajno povećati šanse za uspješno liječenje.
Simptomi raka dojke variraju od osobe do osobe, ali postoje neki zajednički znakovi koji mogu ukazivati na prisutnost ove bolesti. Pravovremeno prepoznavanje simptoma može povećati šanse za uspješno liječenje i spasiti živote.
Jedan od najčešćih simptoma raka dojke je pojava kvržice ili zadebljanja u dojci ili pazuhu. Ove kvržice često nisu bolne, ali je važno obratiti pažnju na bilo kakvu novu pojavu ili promjenu u postojećim kvržicama. Kvržica može biti mali, čvrsti čvor koji je drugačiji na dodir od ostatka tkiva dojke.
Svaka promjena u veličini ili obliku dojke može biti znak upozorenja. Asimetrija između dojki koja prethodno nije postojala, povećanje ili smanjenje dojke te promjene u položaju dojki također mogu ukazivati na rak.
Promjene na koži dojke poput crvenila, ljuskanja ili naborane kože mogu biti znak raka dojke. Ako koža dojke nalikuje narančinoj kori, to može ukazivati na upalni rak dojke. Ove promjene često prate i osjećaj topline ili svrbež na zahvaćenom području.
Iscjedak iz bradavice, naročito onaj koji je krvav ili proziran, može biti znak upozorenja. Iscjedak koji nije povezan s dojenjem odmah treba istražiti. Promjene u količini i konzistenciji iscjetka su također važne za zabilježiti.
Uvlačenje ili promjena položaja bradavice može biti simptom raka dojke. Uvlačenje, uvijanje ili okretanje bradavice prema unutra može ukazivati na prisutnost kvržice ispod površine kože. Ova promjena može biti postepena ili iznenadna.
Bol nije najučestaliji simptom raka dojke, ali može biti prisutna. Može varirati od blage do intenzivne i može se osjećati u cijeloj dojci ili samo na jednom mjestu. Nadalje, bol u pazuhu, osobito ako je praćena oticanjem, također može biti znak upozorenja.
Povećani limfni čvorovi u pazuhu ili oko ključne kosti mogu biti znak širenja raka. Ove promjene obično nisu praćene bolom, ali mogu uzrokovati nelagodu i osjećaj pritiska. Povećani limfni čvorovi mogu se osjetiti kao male, tvrde kvržice ispod kože.
Redoviti samopregledi dojki ključni su za rano otkrivanje raka dojke. Žene bi trebale obavljati samopreglede jednom mjesečno, najbolje nekoliko dana nakon menstruacije kada su grudi manje osjetljive. Ako se primijeti bilo kakva promjena, važno je odmah se obratiti liječniku.
Stručnjaci preporučuju redovite mamografske preglede počevši od 40. godine života ili ranije ako postoji obiteljska povijest raka dojke. Važno je redovito obavljati samopregled dojki te uočene promjene prijaviti liječniku. Rano otkrivanje značajno poboljšava prognozu i omogućava uspješnije liječenje.
Rani simptomi raka dojke mogu uključivati kvržice, promjene u veličini ili obliku dojke, promjene na koži dojke, iscjedak iz bradavice te bol u dojci ili pazuhu.
Rjeđi simptomi mogu uključivati promjene u teksturi kože, oticanje dojke te promjene u limfnim čvorovima.
U slučaju bilo kakvih promjena, ključno je odmah se konzultirati s liječnikom. Rano otkrivanje značajno povećava šanse za uspješno liječenje.
Idealno je obavljati samopregled dojki jednom mjesečno, najbolje nekoliko dana nakon menstruacije.
Mamografija je ključna dijagnostička metoda koja može otkriti rak dojke i do dvije godine prije nego se simptomi pojave. Preporučuje se redovito obavljanje mamografskih pregleda od 40. godine života.
Dan narcisa humanitarna je akcija namijenjena jačanju svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke te se tradicionalno se obilježava prve subote proljeća.
Rak debelog crijeva naziva se još i kolorektalni karcinom. Nastaje nekontroliranim rastom abnormalnih stanica debelog crijeva (kolona) ili rektuma. Ako se otkrije u ranoj fazi, uglavnom je lokaliziran, što povećava se vjerojatnost uspješnog izlječenja, ali i preživljenja. No, ako rak probije vanjski zid debelog crijeva, bolest se vrlo lako i vrlo brzo može zakomplicirati. Ova vrsta raka je jedan od vodećih uzroka smrtnosti. U Hrvatskoj je treći po pojavnosti kod muškaraca i drugi kod žena, prema podacima iz 2022. godine. No, ono što zabrinjava jest da je rak debelog crijeva drugi po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u 2023. godini.
Svatko od nas kombinacija je genetskih predispozicija i životnih izbora. Ukratko, na neke aspekte ne možemo utjecati, ali na dosta njih ipak možemo. U razvoju kroničnih nezaraznih bolesti, važno je poduzeti korake u svrhu smanjenja rizika razvoja. To ne znači da ćemo u potpunosti ukloniti vjerojatnost razvoja neke bolesti, ali možemo do jedne mjere umanjiti vjerojatnost razvoja težih oblika bolesti.
Rizični čimbenici za razvoj raka debelog crijeva su sljedeći:
Ipak, treba imati na umu da su uzroci raka debelog crijeva još uvijek nepoznati. U manjem postotku uzroci mogu biti nasljedni genetički sindromi te bolesti crijeva.
Debelo crijevo je posljednji dio probavnog sustava u kojem se voda i soli apsorbiraju iz neprobavljenih ostataka hrane. Rak debelog crijeva nastaje kada se stanice u debelom crijevu počnu nekontrolirano dijeliti i formiraju tumor. U početnim fazama, rak može biti asimptomatski, što znači da ne uzrokuje nikakve vidljive promjene koje bi nas upozorile. Stoga, važno je odazvati se na nacionalne preventivne programe prevencije raka debelog crijeva, odnosno redovito odlaziti na preventivne ili sistematske preglede. Liječniku se obavezno treba obratiti kada se jave neki od sljedećih simptoma:
Ako imati 50+ godina vjerujemo da ste u nekom trenutku dobili pismo u kojem vas se poziva na odazivanje Nacionalnom programu otkrivanja raka debelog crijeva. U tom slučaju radi se test na nevidljivu krv u stolici. U slučaju da je test pozitivan, slijedi kolonoskopija. Ako u obitelji imate nekog rakom debelog crijeva, preporuka je javiti se liječniku i prije 50te godine.
Sve o raku debelog crijeva ispričao nam je poznati onkolog dr.sc. Davor Kust iz Poliklinike Anova:
Kolonoskopija je pretraga kojom se kamerom pregledava debelo crijevo. U slučaju sumnjivih strukturalnih promjena, omogućuje i uzimanje uzorka tkiva, kako bi se ono poslalo na patohistološku obradu i ustanovilo o kakvim promjenama se radi – dobroćudnim ili zloćudnim. Iako postoji strah od ovog pregleda, podsjećamo kako je kolonoskopiju moguće napraviti i pod općom anestezijom!
Redovitim testiranjem i ranom dijagnozom rak debelog crijeva može se otkriti u fazi kada je još uvijek lokaliziran i kada liječenje daje najbolje rezultate. Ranom dijagnozom, mnogi ljudi mogu potpuno ozdraviti.
Postoje konkretni koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik od raka debelog crijeva: