Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest koja zahtijeva redovitu njegu atopične kože te prikladnu terapiju kako bi se stanje održavalo pod kontrolom. Kako niz čimbenika može djelovati na pogoršanje simptoma, bolesnici i roditelji malih bolesnika često budu zbunjeni. Dodatno, dostupne informacije su često kontradiktorne pa se može javiti i nepovjerenje prema zdravstvenim tretmanima. Neka od najčešćih tema razgovora s liječnikom je terapija za atopijski dermatitis.
Postoje različite vrste terapija za stopijski dermatitis. Obično se započinje lokalnom terapijom. To podrazumijeva kortikosteroidne kreme, kojima se maže zahvaćeno područje. Ako se ovom terapijom ne uspijeva kontrolirati bolest, prelazi se na terapiju kojom se djeluje na imunološki sustav. Tu ubrajamo sistemske i biološke terapije za atopijski dermatitis.
Prvi korak u liječenju te najčešća terapija za atopijski dermatitis je primjena kortikosteroidnih pripravaka. Strah od kotrikosteroida najčešća je prepreka u liječenju. No, treba podsjetiti kako se radi o provjerenim lijekovima, koji su prošli niz provjera i usklađivanja s regulativom. Za usporedbu, tzv. prirodni lijekovi, nisu trebali prolaziti stroge procedure. Moguće ih je samostalno kupiti, bez recepta. Takvi nedeklarirani proizvodi nekada mogu sadržavati kortikosteroide, zbog čega je učinak takvih lijekova na simptome bolesti jako dobar. No, razlika između deklariranih i nedeklariranih lijekova je u sigurnosti korištenja tijekom dužeg razdoblja.
U novije vrijeme postoji niz bioloških lijekova za liječenje težih oblika atopijskog dermatitisa. Uglavnom s daje kada nije moguće postići kontrolu bolesti lokalnom ili sistemskom terapijom. Više o biološkoj terapiji možete pročitati ovdje.
“Biološki lijek je lijek čija je djelatna tvar biološka tvar – koja se proizvodi iz biološkog izvora i za čiju su karakterizaciju i utvrđivanje kakvoće potrebna fizičko-kemijska i biološka ispitivanja zajedno s podacima o postupku proizvodnje i njegove kvalitete. Biološkim lijekovima se smatraju imunološki lijekovi, lijekovi iz ljudske krvi ili ljudske plazme, lijekovi dobiveni biotehnološkim postupcima i lijekovi za naprednu terapiju.”, Zakon o lijekovima (NN 100/18, 2018).
Najčešće brige bolesnika kod biološke terapije za atopijski dermatitis su sljedeće:
Na ova pitanja odgovore daje subspecijalistkinja pedijatrijske dermatologije, prim.dr.sc. Lena Kotrulja.
Kako se radi o kroničnoj bolesti koja dugo traje i zahtjeva značajnu prilagodbu, lako može doći do osjećaja frustracije. To govore i pacijenti koji su podijelili svoja iskustva s Virtualnom ordinacijom. Isto tako, govore i koliko je važno imati dobar odnos s liječnikom. O važnosti odnosa i komunikacije, govori subspecijalistkinja pedijatrijske dermatologije prim.dr.sc. Lena Kotrulja.
Da bi terapija za atopijski dermatitis bila uspješna, važan je partnerski odnos između liječnika i pacijenta. S obzirom na aktivnije i mirnije faze bolesti te važnost pravovremene reakcije na promjene, edukacija bolesnika je izuzetno bitna. Bolesnici se educiraju pri dobivanju dijagnoze, ali i pri svakom novom posjetu liječniku. Provode se individualna i grupna savjetovanja o tome kako i zašto nastaje atopijski dermatitis. Uz to, pokazuje se i kako njegovati te tretirati atopijske promjene. Na taj način pacijenti i roditelji pacijenata imaju vremena i prostora za postavljanje dodatnih pitanja. Također, dobivaju i sigurnost u kontroliranju bolesti.
Učestalost liječničkih kontrola razlikuje se od bolesnika do bolesnika. Ovisno o dobi, simptomima i terapiji, dogovara se raspored kontrola. Kada se tek uvede neka terapija za atopijski dermatitis, pregledi su nešto češći. Cilj im je ustanoviti prikladnost terapije, odnosno reakciju na terapiju. Kasnije mogu biti nešto rjeđi.
No, kod bolesnika se može javiti nesigurnost i između kontrolnih pregleda. Stoga je važno uspostaviti dobru komunikaciju između bolesnika i liječnika. Iako bolesnik ima aktivnu ulogu u procesu liječenja i brige o atopičnoj koži, poželjno je da liječnik bude na raspolaganju za dodatna pitanja i brige bolesnika.
Više o atopijskom dermatitisu pogledajte na našoj Virtualnoj ordinaciji za atopijski dermatitis.
Današnji životni stil ostavlja malo prostora za brigu o sebi. Nedovoljno spavamo, neredovito jedemo, prečesto smo izloženi situacijama koje uzrokuju stres. Dugotrajna izloženost takvom tempu života vremenom ostavlja posljedice. Smanjuje se tolerancija na stres, slabi koncentracija, može se javiti strah ili tuga. Na tjelesnoj razini, češće se osjeća umor, razni bolovi, problemi s probavom, pa i simptomi kardiovaskularnog sustava. Može se javiti preskakanje srca, aritmije ili angina pectoris. Nažalost, može se dogoditi i srčani udar.
Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, nekad je uobičajeno završavao smrću pojedinca koji ga je doživio. Zapravo se radi o udumiranje manjeg ili većeg djelića srčanog mišića. Uzrok je nedovoljna opskrba srca krvlju, uglavnom zbog začepljenja arterije. Do začepljenja dolazi zbog stvaranja ugruška, odnosno rasta ugruška do mjere da zakrči žilu koja dovodi krv u srce. Dodatno, žile mogu imati oslabljenu stijenku i biti slabije elastične, što nazivamo arteroskleroza.
Osim genetske predispozicije, još neki čimbenici povećavaju rizik razvoja srčanog udara. Radi se o:
Danas, osobe nakon pretrpljenog srčanog udara mogu kvalitetno živjeti godinama. Kardiolog dr.sc. Ivan Zeljković pojašnjava kako možemo prepoznati srčani udar kod osobe u našoj blizini. Dok su za muškarce karakterističniji tipični simptomi srčanog udara, žene češće imaju atipične simptome. No, pojstoje neki karakteristični znakovi po kojima možete razlikovati srčani udar od stanja poput hipoglikemije ili napada panike.
Poslušajte više u videu!