Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u medicini. Oni su lijekovi koji uništavaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast, pomažući našem tijelu da se oporavi od raznih infekcija. No, sve veći globalni problem je – antibiotska rezistencija, odnosno otpornost bakterija na djelovanje antibiotika.

Kako djeluju antibiotici?

Način na koji djeluju je raznolik te ovisi i o samoj vrsti antibiotika.  Neki od njih su da:

• ometaju stvaranje zaštitnog “zida” bakterija,
• blokiraju proizvodnju važnih proteina koje bakterije trebaju za preživljavanje,
• sprječavaju proizvodnju drugih tvari koje su im potrebne za opstanak,
• zaustavljaju rast bakterija tako što ometaju njihov genetski materijal.

Empirijska i ciljana terapija

Nadalje, postoje dva načina propisivanja antibiotika: empirijski i ciljani. Empirijsko propisivanje znači da liječnik odabire antibiotik temeljen na pretpostavci koja bakterija uzrokuje infekciju, jer nije uvijek moguće ili potrebno izolirati uzročnika. Na primjer, za gnojnu anginu najčešće se koristi penicilin jer je uzročnik obično streptokok.

Ciljana terapija koristi se kada liječnik uzme uzorak i iz njega izolira bakteriju. U tom slučaju, odabire se antibiotik koji je učinkovit protiv te konkretne bakterije. U jednostavnijim slučajevima, empirijska terapija obično odgovara, dok se kod složenijih infekcija prvo koristi antibiotik širokog spektra, a potom se terapija prilagođava prema nalazu.

Važno je napomenuti da antibiotici ne djeluju protiv virusa, poput onih koji uzrokuju prehladu, gripu ili COVID-19. Stoga nije potrebno uzimati antibiotik kod svake bolesti – liječnik će najbolje procijeniti kada su zaista potrebni.

Kako pravilno koristiti antibiotike?

Da bi antibiotici bili učinkoviti i sigurno pomogli, potrebno je slijediti nekoliko ključnih pravila:

1. Uzimajte antibiotike isključivo uz preporuku liječnika. Nemojte sami odlučivati kada ćete ih uzimati.
2. Pijte ih točno prema uputama. To znači u određeno vrijeme, u propisanoj dozi, i do kraja terapije, čak i ako se osjećate bolje.
3. Nemojte dijeliti antibiotike. Lijekovi koji odgovaraju vama možda nisu prikladni za nekog drugog.
4. Nemojte čuvati ostatke antibiotika za “ne daj Bože”. Svaka infekcija zahtijeva precizno prilagođenu terapiju.

Iako se može činiti da je odabir antibiotika jednostavan, u stvarnosti to ovisi o mnogim faktorima koje liječnik mora pažljivo razmotriti. U svakodnevnoj praksi obično se koristi uski spektar antibiotika koji je poznat i lako dostupan, dok u bolničkim uvjetima, posebno pri liječenju ozbiljnijih infekcija, odabir antibiotika može biti širi jer uključuje lijekove koji nisu dostupni u običnim ljekarnama.

Doba pacijenta i pretpostavljeni uzročnik infekcije vrlo su važni pri odabiru antibiotika. Na primjer, kod odraslih osoba manja je vjerojatnost da je grlobolja uzrokovana bakterijama, kao što je streptokok, dok je kod djece u vrtićkoj dobi i osnovnoj školi ova mogućnost znatno veća.

Kako nastaje antibiotska rezistencija?

Antibiotska rezistencija nastaje kada bakterije postanu otporne na djelovanje antibiotika. To znači da lijekovi koji su nekad učinkovito liječili određene infekcije više ne djeluju. Razlog tome najčešće leži u nepravilnoj ili pretjeranoj upotrebi antibiotika.

Primjerice:

• Ako uzimate antibiotik bez potrebe, bakterije se “navikavaju” na njega i postaju otpornije.
• Ako ne završite terapiju, preostale bakterije mogu preživjeti i razviti otpornost.

Zašto je antibiotska rezistencija opasna?

Rezistentne bakterije mogu uzrokovati infekcije koje su teže, dugotrajnije i skuplje za liječenje. U nekim slučajevima, one mogu biti i smrtonosne jer nijedan dostupni antibiotik više ne djeluje na njih. Rezistencija bakterija prema procjenama odnosi i do 1,27 milijuna života godišnje u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da je antibiotska rezistencija jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju.

Kako možemo spriječiti antibiotsku rezistenciju?

Svaka osoba može pridonijeti smanjenju otpornosti bakterija slijedeći jednostavna pravila:

1. Koristite antibiotike odgovorno. Samo kad ih liječnik propiše i točno prema uputama.
2. Prakticirajte dobru higijenu. Redovito pranje ruku pomaže u sprječavanju širenja infekcija.
3. Cijepite se. Cjepiva smanjuju rizik od infekcija koje bi zahtijevale antibiotike.
4. Podignite svijest. Razgovarajte o ovom problemu s obitelji i prijateljima.

Nastavno na to, možemo zaključiti da je racionalna uporaba antibiotika odgovornost svih nas; od liječnika do pacijenata. Isključivo pravilnom uporabom ovih vrijednih lijekova doprinosimo borbi protiv bakterija i čuvamo zdravlje!

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke. Tim povodom, podsjećamo na važnost preventivnih aktivnosti u svrhu što ranijeg otkrivanja promjena na dojci, što povećava vjerojatnost uspješnog oporavka. U liječenju i oporavku, važna je pravovremena medicinska skrb, kao i psihološka potpora tijekom procesa liječenja.

Što je i kako nastaje rak dojke?

Rak dojke je najčešća zloćudna bolest kod žena i jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. U ranom otkrivanju raka dojke važnu ulogu ima samopregled dojki te redoviti ultrazvučni i mamografski pregledi. U našem vodiču pročitajte sve o raku dojke – što je, zašto nastaje, na koje simptome valja obratiti pozornost te kako povećati šanse za rano otkrivanje bolesti i uspješno liječenje.

Rak (karcinom) dojke je zloćudna bolest koja nastaje kada normalne stanice dojke počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela (metastazirati). Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Hrvatskoj. Vrlo rijetko od raka dojke obolijevaju i muškarci.

Rizični čimbenici za nastanak raka dojke

Ne zna se točno zašto rak dojke nastaje. No, neki su čimbenici povezani s češćim nastankom raka dojke.

• starija životna dob
• rak dojke u obitelji
• prisutnost nasljednih mutacija BRCA1 ili BRCA2 gena
• starija životna dob pri prvom porodu
• nerađanje
• rana menarha i kasna menopauza
• dijagnostičko ili terapijsko ionizirajuće zračenje (izloženost zračenju prsnog koša ranije tijekom života)
• hormonska nadomjesna terapija

Također, tu pridružujemo i rizične čimbenike povezane s navikama i načinom života:

• prekomjerna tjelesna težina/pretilost
• pušenje i povećana konzumacija alkoholnih pića
• nezdrava prehrana

Prisutnost jednog ili više čimbenika rizika ne znači nužno da će žena razviti rak dojke. Međutim, u iste postoji veći rizik, odnosno vjerojatnost za nastanak zloćudnih promjene dojke.

Simptomi karcinoma dojke

U samom početku razvoja zloćudne tvorbe dojke, žena najčešće nema nikakvih simptoma. Prvi simptom raka dojke je obično pojava kvržice ili zadebljanja u dojci, koju žene najčešće otkriju samopregledom dojki. Neke od najistaknutijih simptoma raka dojke navodimo u nastavku.

• čvor, otvrdnuće ili zadebljanje u dojci ili pazuhu
• promjene u veličini, obliku ili izgledu dojke
• promjene na koži dojke
• promjene u području bradavice (uvlačenje, osjetljivost, promjena boje)
• iscjedak iz bradavice

Pravovremeno prepoznavanje simptoma povećava šanse za rano otkrivanje, a samim time i uspješno liječenje raka dojke. Detaljnije o simptomima pronađite ovdje.

Dijagnostika karcinoma dojke

• Samopregled: Od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, iako rjeđe, pa je stoga važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima dojki. Sa samopregledom dojki poželjno je započeti već od dvadesete godine života, po mogućnosti između 5. i 10. dana menstruacijskog ciklusa.
• Ultrazvuk: Ultrazvuk dojke je metoda izbora za žene mlađe životne dobi, odnosno one mlađe od 40 godina, kao i žene s gustim žljezdanim tkivom u dojkama.
• Mamografija: Mamografija je zlatni standard u otkrivanju raka dojke, osobito u žena starijih od 40 godina. Dokazano je da mamografija može otkriti promjene na dojci i do dvije godine ranije nego što bi one postale uočljive kliničkim pregledom ili opipljivom kvržicom. Prvu mamografiju svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života te zatim jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika i nasljednog raka dojke, preporuča se ranije započinjanje redovitih pregleda.

Kada se javiti liječniku?

Kvržica na dojci najčešće je dobroćudne naravi, no svakako se važno javiti liječniku kako bi se isključilo postojanje bilo kakve zloćudne tvorbe. U nastavku navodimo nekoliko sumnjivih promjena koje svakako zahtijevaju procjenu liječnika:

• tvrda i bezbolna kvržica koja ne prolazi
• kvržica koja je nepomična i fiksirana za podlogu
• iscjedak iz bradavice (osobito ako je gnojan, sukrvav ili krvav)
• nabiranje ili uvlačenje kože dojke (“poput kore naranče”)
• crvenilo, ljuskanje kože dojke
• crvenilo, ljuskanje, ranice, uvučenost bradavice
• promjena veličine ili oblika dojke

Može li se nastanak raka dojke spriječiti?

Nasljedni faktori rizika ne mogu se promijeniti. Međutim, promjenom životnih navika možete umanjiti svoj rizik za obolijevanjem od raka dojke. Zaštitnu ulogu u nastanku raka dojke ima redovita tjelovježba, raznolika prehrana bogata voćem i povrćem koja sadrži vitamine i antioksidativne tvari, kontrola tjelesne težine i izbjegavanje alkohola.

Također, u očuvanju zdravlja žena važnu ulogu imaju samopregledi dojki, te redoviti ultrazvučni i mamografski pregledi. U okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, svake dvije godine pozivaju se žene u dobi od 49 do 70 godina starosti da obave besplatan mamografski pregled. Cilj ovog probira je otkriti rak u početnom stadiju, poboljšati kvalitetu života oboljelih žena te smanjiti smrtnost od raka dojke. Odazovite se!

Autor: Monika Babić, www.otkucajsrca.hr