Globalna inicijativa „Svjetski tjedan mozga“ ove godine obilježava se u razdoblju od 11. do 17. ožujka. Mozak je najviši dio središnjeg živčanog sustava te upravlja radom svih organa. Sjedište je i inteligencije i pamćenja, a ovo su samo neke od zanimljivih činjenica o ovom fascinantnom organu.

Jeste li znali da….?

• Ljudski mozak teži oko 1,3 kilograma.

Ljudski mozak odrasle osobe ima prosječnu težinu od približno 1,3 kilograma. Ova impresivna masa sastoji se od različitih dijelova, uključujući korteks, moždano deblo i mali mozak. Unatoč relativno maloj težini u usporedbi s ostatkom tijela, mozak je centralni organ koji kontrolira sve tjelesne funkcije i kognitivne procese.

• Oko 75% mozga sastavljeno je od vode.

Čak i minimalna dehidracija može imati negativan utjecaj na funkcije mozga, uključujući pažnju, koncentraciju i kognitivne sposobnosti. Održavanje hidriranosti ključno je za optimalno funkcioniranje mozga.

• Oko 100 milijardi neurona nalazi se u mozgu.

Neuroni su odgovorni za prijenos informacija, a ta brzina kojom se prenose doseže otprilike 400 km/h. Ova složena mreža neurona omogućuje izvršavanje različitih kognitivnih zadataka, uključujući misaone procese, emocije i motoričke funkcije.

• Mozak koristi oko 20% od ukupne količine kisika i krvi u organizmu.

Ovaj intenzivan zahtjev za resursima naglašava važnost kontinuirane cirkulacije krvi kako bi se osigurala adekvatna opskrba kisikom potrebna za održavanje vitalnih funkcija mozga.

• Tijekom prve godine se poveća za 300%.

Tijekom prve godine života, mozak doživljava izniman rast, povećavajući se za čak 300%. Ova faza intenzivnog razvoja povezana je s formiranjem neuronskih veza i osnovnih struktura koje će podržati kasniji kognitivni razvoj. Taj dinamičan proces rasta nastavlja se aktivno sve do otprilike 18. godine života.

• Kemijske reakcije u mozgu mogu uzrokovati glavobolje.

Glavobolje nisu samo fizički osjet, već su povezane s kompleksnim kemijskim reakcijama u mozgu. Interakcija između neurotransmitera, mišića i živaca u glavi i vratu može rezultirati bolom.

• Mit je da ljudi aktivno koriste samo 10% mozga.

Stvarnost je da koristimo veći postotak mozga. Isto tako, mozak je aktivan tijekom cijelog dana, uključujući i razdoblje spavanja. Tijekom sna, mozak prolazi kroz različite faze koje su bitne obnavljanje tjelesnih funkcija i oporavak od dnevnih aktivnosti.

Bolesti mozga

No, i mozak ne funkcionira uvijek besprijekorno te u određenim slučajevima dolazi do oboljenja. Moždani udar je predvodnik bolesti s mozgom, a nakon toga slijede tumori te degenerativne bolesti kao što su Alzheimerova, Parkinsonova i i Huntingtonova bolest.

Isto tako, na zdravlje mozga utječu i bolesti poput depresije, epilepsije, kao i glavobolje te poremećaji spavanja. Kako bi očuvali zdravlje mozga, savjetujemo sljedeće:

•  Uravnotežena prehrana
• Kvalitetan san
• Redovito kretanje
• Društvene aktivnosti
• Mentalna stimulacija poput čitanja knjige, ispunjavaju križaljki, sudokua i sl.

Za još korisnih informacija posjetite našu ordinaciju Neurološko zdravlje.