Jetra je jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu, ujedno i drugi najveći organ u tijelu. Ova vitalna žlijezda je odgovorna za brojne funkcije u tijelu, uključujući pročišćavanje krvi, proizvodnju žuči i regulaciju različitih kemijskih procesa. Ono što je važno za napomenuti, rane simptome bolesti jetre teško je uočiti, budući da se radi o organu koji se u jednoj mjeri može sam regenerirati. No, kada se stanje pogorša, simptomi se brzo uočavaju.
Jedna od najvažnije uloge jetre je proizvodnja žuči. Žuč proizvode hepatociti, nakon čega se ova tekućina pohranjuje u žučnom mjehuru, iz kojeg žučnim kanalima putuje do početnog dijela tankog crijeva kako bi sudjelovala u probavi hrane.
Sve tvari koje unesemo u tijelo ili nanesemo na tijelo, vrlo brzo se nađu u jetri. Kao dio probavnog sustava, jetra igra značajnu ulogu u probavi hrane i izlučivanju toksina koje smo unijeli u organizam. Ukratko, možemo reći kako je jetra važan čimbenik u našem unutarnjem detox procesu!
Tri glavne skupine nutrijenata su proteini, ugljikohidrati i masti. Jetra sudjeluje u razgradnji i sintezi svih ovih spojeva. Sintetizira dosta proteina koji prolaze krvotokom, a sudjeluje i u regulaciji koncentracije šećera u krvi. Kada smo duži period bez hrane, tijelo troši zalihe šećera pohranjene u jetri, a kada i njih potroši, jetra započne sintezu glukoze iz aminokiselina. Jetra stvara i razgrađuje i masti, konkretnije kolesterol i trigliceride.
Jetra ima aktivnu ulogu u razgradnji hormona inzulina, glukagona, hormona rasta, glukokortikoida, estrogena i parathormona. Zanimljivo, u jetri se događa i pretvorba hormona štitnjače, iz neaktivnog oblika (tiroksina, T4) u aktivni (trijodtironin, T3).
Jetra je naš rezervoar krvi
U uobičajenim uvjetima, jetra pohranjuje oko 10% volumena krvi, što može iznositi i do pola litre. U iznimnim situacijama, jetra služi kao rezervoar krvi, koju postepeno pušta u krvotok, a može i udvostručiti svoj kapacitet pohranjivanja, što obično prate bolovi.
Najjednostavniji način provjere kako funkcionira jetra su tzv. jetrene probe, odnosno provjera sljedećih enzima:
Dodatno se mogu još testirati vrijednosti bilirubina, albumina te protutijela na hepatitis tipa A, B i C. Ako neki od ovih nalaza ukažu na nepravilnosti, dodatno se mogu napraviti ultrazvuk, CT te biopsija jetre.
Kao i svi organi, i jetra je podložna raznim bolestima koje mogu ugroziti zdravlje. Gastroenterolog Dominik Kralj, dr.med. u videu objašnjava koje su uloge jetre, kako očuvati njezino zdravlje i na što treba obratiti pozornost:
Najčešće bolesti jetre su nealkoholna masna bolest jetre (NASH), alkoholna bolest jetre (ALD), hepatitis B i C, ciroza jetre te rak jetre.
NASH je oblik bolesti jetre koji uzrokuje promjene u jetri slične alkoholnoj bolesti jetre, ali uzrokovane su drugim faktorima poput metaboličkog sindroma. Prekomjerna debljina, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, povišeni krvni tlak i smanjena osjetljivost tkiva na inzulin- čimbenici su koji doprinose razvoju NASH-a. S druge strane, ALD je bolest jetre koja se razvija zbog pretjeranog konzumiranja alkohola. Simptomi alkoholne bolesti jetre su:
Ova bolest može dovesti do ciroze jetre i raka jetre.
Hepatitis B i C su virusne infekcije koje mogu uzrokovati oštećenje jetre i dovesti do ozbiljnijih stanja poput ciroze jetre i raka jetre. Simptomi uključuju umor, mučninu, žuticu, bol u trbuhu i gubitak apetita. Postoje posebni antiviralni lijekovi za liječenje hepatitisa B. Dok se hepatitis C liječi kombinacijom antiviralnih lijekova. Ciroza jetre je bolest jetre koja se razvija kada se zdrave stanice jetre zamjenjuju ožiljnim tkivom. Navedeno može dovesti do zatajenja jetre. Neki od alarmantnih simptoma su umor, gubitak težine, žuticu, svrbež kože i povećanje trbuha.
Umjereno konzumiranje alkohola, ili u idealnom slučaju apstinencija, izbjegavanje rizičnog ponašanja za prijenos virusnih bolesti najbolja je prevencija za očuvanje zdravlja jetre.
Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se svake godine 2. travnja. Cilj je senzibilizirati javnost o složenosti ovog poremećaja, razbiti mitove i predrasude. I najvažnije, pružiti podršku osobama sa spektrom autizma i njihovim bližnjima. Povodom toga, razgovarali smo s predsjednikom Udruge za autizam-Zagreb, Igorom Ružićem.
Moj brat ima poremećaj iz spektra autizma (PSA), a kako je UAZ roditeljska udruga, trebalo je potegnuti i preuzeti odgovornost uslijed logične i neumne smjene generacija. Treba reći da je prošle godine UAZ proslavio četvrt stoljeća rada. Pokrenuli su ga roditelji osoba s PSA. Poznavajući sustav iznutra i kao korisnici, dakle izvana, s pravom su se zapitali „Što će biti s našom djecom kad nas više ne bude?“.
Isti problem s institucionalnom skrbi kako za djecu tako i za odrasle osobe s PSA postoji i danas. Kapaciteti su nedostatni i događa se da mnogi koji zaslužuju ili smještaj ili cjelodnevni ili poludnevni program ne mogu dobiti ono što bi im po pravu i pravdi pripadalo. Zato je UAZ odlučio uzeti stvari u svoje ruke i uspostaviti takozvane životne zajednice, zajednice organiziranog stanovanja uz podršku za odrasle osobe s PSA. Aktivnosti uspješno, u okviru mogućnosti, funkcioniraju od 2010. godine za 11 korisnika.
Pored postojećih životnih zajednica, UAZ u svojem sjedištu održava i Dnevni program, za mlađe odrasle osobe s PSA koje su izašle iz školskog sustava i čiji roditelji još uvijek rade. Pored toga, imamo i uslugu rane intervencije, ponovno u okvirima koje nam dopušta financiranje, te sustav podrške u kući i psihosocijalne podrške za roditelje. Uz sporadične projektne aktivnosti, poput radionica STEM-a i engleskog za darovitu djecu iz spektra autizma. Istodobno, provodimo i EU projekt kojim gradimo treću životnu zajednicu, za novih osam korisnika organiziranog stanovanja, uz podršku za odrasle osobe s PSA.
Kroz Dnevni program UAZ i suradnju s javnim i poslovnim subjektima (tiskare, knjižnice, trgovine…) trajno ispituje mogućnosti dodatne radne okupacije a onda i eventualnog posljedičnog zapošljavanja osoba s PSA. Isto je i u životnim zajednicama, gdje se kroz radne procese pokušava i razviti sammoprihodovanje. Ipak, kad je riječ o niže funkcionalnim korisnicima, svima mora biti jasno da je riječ o vrlo prilagođenom modalitetu zapošljavanja. U našem društvu još uvijek ne postoje ni kapaciteti, ni svijest o potrebi pa onda ni prava želja i mogućnost.
Nedostatnost sustava, čije nedostatke onda moraju „krpati“ izvaninstitucijski subjekti, poput UAZ-a. Iako većina sustava u RH jest logično posložen, svaki njegov segment pati od nedostataka, kako financijski, tako i prostorno. Nedostaje i stručnjaka, a posebno takozvanog srednjeg kadra, dakle asistenata.
Zagovaranjem i edukacijom. Imali smo cijelu projektnu aktivnost pod nazivom „Budi AUT!“, sentzoričku instalaciju koja je edukativna ne samo za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi, nego i za odrasle. S njom i dalje gostujemo po javnim ustanovama koje pristaju na takvu suradnju ili je posuđujemo srodnim udrugama.
Ove godine UAZ je posebnu pažnju posvetio materijalnom statusu svojih djelatnika, zaposlenika i honorarnih suradnika. Jedino zadovoljni zaposlenici i suradnici mogu pružiti onu vrstu kvalitete skrbi kakvu naši korisnici zaslužuju. Stoga su materijalna i druga prava, koja im UAZ mora osigurati zahtijevajući bolje javno financiranje, ključna.