Dolaskom proljetnih mjeseci, dio ljudi osjeća umor, što često opisujemo kao proljetni umor. On obično prolazi kroz nekoliko tjedana, navikavanjem na pomicanje sata i promjenu cirkadijanog ritma. No, kod nekih ljudi umor ne prolazi odmorom kroz nekoliko tjedana, niti je uzrok umora pomicanje sata. Jeste li čuli za kronični umor?

Kronični umor: Uzroci

Sindrom kroničnog umora obuhvaća niz simptoma, koji se mogu razlikovati od osobe do osobe. Ovo stanje nije dugo na listi medicinskih dijagnozna i upravo zbog toga postoje prepreke u dijagnostici i liječenju kroničnog umora.

Jedan od uzročnika sindroma kroničnog umora je stres. Stres je reakcija organizma na uvjete u okolini, obično se javlja kada su zahtjevi okoline u nesrazmjeru s kapacitetima pojedinca za nošenje sa situacijom u kojoj se nalazi. Dodatno, u podlozi je vrlo često inzulinska rezistencija, no može biti i neko kronično upano stanje, hormonalna neravnoteža, ili hipogonadizam, odnosno snižena koncentracija testosterona u organizmu.

Endokrinolog dr.sc. Ivan Kruljac pojašnjava kako se je stoga važno dijagnostici i liječenju sindroma kroničnog umora pristupiti individualno.

Liječenje kroničnog umora

Za ublažavanje simptoma sindroma kroničnog umora, važna je promjena životnog stila. To obuhvaća tri segmenta. U promjeni životnog stila i liječenju kroničnog umora mogu pomoći liječnici i stručnjaci komplementarnih struka.

Stres

Stresne situacije ne možemo baš lako izbjeći, ali puno je važnije kako ćemo mi reagirati na njih. Nužno je pronaći konstruktivne načine nošenja sa stresom, bilo kroz tjelesnu aktivnost, hobije i razonodu, odmor, druženje s dragim ljudima. U procesu nošenja s izazovnom svakodnevicom, uvijek mogu pomoći stručnjaci za mentalno zdravlje.

Tjelovježba

Nije za očekivati kako će osoba sa sindromom kroničnog umora odjednom krenuti na programe intenzivne rekreacije. No, svakodnevna tjelesna aktivnost niskog intenziteta, poput šetnje ili vožnje bicikla se svakako preporučuje. Tjelesna aktivnost vodi boljem raspoloženju i smanjenju osjećaja umora. Dodatno, tjelesnom aktivnošću receptori za inzulin na mišićima postaju osjetljiviji pa se troši višak inzulina u krvi koji se javlja u inzulinskoj rezistenciji.

Prehrana

Mijenjanje prehrane se odnosi na smanjenje udjela šećera (ugljikohidrata) u svakodnevnoj prehrani, u prvom redu kako bi se regulirala inzulinska rezistencija u podlozi. No, pri promjeni prehrane vrlo je važno zadržati (ili razviti) zdrav odnos prema hrani i hranjenju. U promjeni prehrambenih navika mogu pomoći nutricionisti.