Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) kronično je stanje u kojem se želučana kiselina vraća iz želuca u jednjak, uzrokujući nelagodu i oštećenje sluznice. Povremeno se vraćanje želučane kiseline, ili refluks, može javiti kod svakoga. No, kada se simptomi ponavljaju često i narušavaju kvalitetu života, tada govorimo o GERB-u. To je jedno od najčešćih probavnih oboljenja u suvremenom svijetu, a nerijetko ostaje nedovoljno prepoznato.

Zašto nastaje GERB?

Glavni razlog nastanka GERB-a je oslabljeni donji ezofagealni sfinkter, mišićni prsten koji inače sprječava povrat želučanog sadržaja. Kada ne funkcionira pravilno, kiselina lakše prodire u jednjak. Na razvoj bolesti utječu i prekomjerna tjelesna težina, pušenje, trudnoća, pretjerana konzumacija alkohola i određene namirnice poput masne ili začinjene hrane, čokolade i kave. Dugotrajni i neliječeni refluks može dovesti do komplikacija poput upale jednjaka ili promjena na sluznici (Barrettov jednjak).

Simptomi i dijagnostika GERB-a

Najčešći simptomi GERB-a su žgaravica i osjećaj pečenja iza prsne kosti, osobito nakon obilnog obroka ili u ležećem položaju. Osim toga, mogu se javiti podrigivanje, kiseli okus u ustima, kronični kašalj, promuklost ili osjećaj knedle u grlu. Kod nekih osoba simptomi su blagi, dok kod drugih značajno utječu na svakodnevne aktivnosti i san.

Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora (anamneze), a preporučuje se i gastroskopija, odnosno endoskopski pregled jednjaka i želuca kako bi se utvrdile promjene karakteristične za GERB, odnosno isključila druga stanja. Gastroskopija može i ne mora uključivati biopsiju tkiva.

Liječenje GERB-a

Liječenje GERB-a ovisi o težini simptoma. Blaži oblici često se ublažavaju promjenom načina života i prehrane: preporučuje se izbjegavati obilne i kasne obroke, ograničiti masnu, začinjenu i kiselu hranu, smanjiti unos kave i alkohola, prestati pušiti i održavati zdravu tjelesnu težinu. Pomaže i spavanje s uzdignutim uzglavljem. Kada simptomi potraju, liječnik može propisati lijekove koji smanjuju lučenje želučane kiseline (inhibitori protonske pumpe, antagonisti H2 receptora). Redovite kontrole i pridržavanje terapije ključni su za sprječavanje komplikacija i očuvanje zdravlja jednjaka.

Prehrambeni i svakodnevni savjeti

Donosimo praktične savjete za osobe koje imaju GERB. Cilj je povećati unos hrane koja je lako probavljiva, zbog većeg udjela prehrambenih vlakana, odnosno niže koncentracije kiseline. Napominjemo kako su ovo generalne preporuke, no svaka osoba bi trebala sama isključivati namirnice od kojih se pogoršava stanje, odnosno u većoj mjeri konzumirati namirnice od kojih se ne javlja refluks.

• Prehrambena vlakna djeluju blago na želudac i pomažu apsorbirati kiselinu, a nalazimo ih u zobenoj kaši, integralnim žitaricama i kruhu od cjelovitog brašna.
• Manje kiselo voće koje rijetko uzrokuje refluks, poput banane, dinje, jabuke i kruške.
• Kuhano voće i lagana variva, koja mogu sadržavati povrća poput mrkve, brokule, cvjetače, tikvice.
• Nemasno meso i bijela riba pripremljeni kuhanjem ili brzim pečenjem, primjerice piletina, puretina, oslić, orada i brancin.
• Začini koji djeluju protiv žgaravice, poput đumbira, kurkume, klinčića i cimeta.

Donosimo i nekoliko svakodnevnih preporuka:

• Nakon obroka prošetajte kako biste olakšali probavu.
• Jedite redovite obroke, bez grickanja između obroka.
• Ne jedite barem tri sata prije odlaska na spavanje, kako biste smanjili vjerojatnost podizanja želučane kiseline tijekom spavanja.
• Izbjegavajte masnu i prženu hranu, poput brze prehrane, grickalica i ostale industrijski prerađene hrane.
• Namirnice visoke kiseline, poput citrusnog voća, rajčice, mlijeka i mliječnih proizvoda, alkohola te kave.

Za više savjeta javite se liječniku obiteljske medicine, kako bi vas uputio na potrebne dijagnostičke postupke i olakšao vam vaše stanje.