Potres je traumatična nepogoda koja može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, posebice djece. Gubitak sigurnosti, promjena okoline, ponovni doživljaj traume, neki su od razloga. Ipak, nakon snažnih potresa koji su zadesili središnju Hrvatsku, došlo je vrijeme povratka u vrtićke i školske kolektive. Iako djeci i roditeljima u ovom trenutku može teško može pasti odvojenost, vrijeme provedeno u odgojno-obrazovnim ustanovama neizostavan su dio dječje rutine te mjesto koje ih osnažuje u nošenju s traumatskim događajem.

Dječje reakcije na potres

Psihologinja Tea Brezinšćak, mag.psych. iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba u videu daje odgovore na sljedeća pitanja:

• Koje su uobičajene reakcije na potres kod djece te koliko mogu potrajati?
• Kako reagiraju mlađa, a kako starija djeca?
• Treba li pustiti djecu da na svoj način odrade nošenje s traumatskom situacijom ili bi trebalo intervenirati?

Pitanja roditelja

U drugom videu donosimo savjete za djecu i roditelje u nošenju s potresom. Poslušajte odgovore na sljedeće:

• Kako osnažiti roditelje?
• Kako pripremiti i djecu i roditelje na vraćanje u kolektiv?
• Kako u tom procesu pomažu roditelji i druge roditeljske figure?
• Što ako se neki roditelji kritizira zbog reakcija?

Nošenje s traumatskim događajima

Tijekom 2020. godine zadesilo nas je nekoliko velikih potresa, a oni su ostavili posljedice na velik broj osoba koji su ga doživjeli. Događaje koji su toliko snažni da su pogodili većinu populacije nazivamo traumatskim događajima.

Obično se kaže kako djeca mogu prebroditi dva velika stresna događaja, a na trećem pucaju. U kontekstu toga, 2020. godina je bila vrlo izazovna i nije neuobičajeno da se teško nosimo s novim stresnim situacijama. Ako se Vi ili Vaše dijete teško nosite sa situacijom, svakako se javite stručnoj osobi.