Atopijski dermatitis kronična je sistemska bolest, koja se uglavnom javlja u ranoj dječjoj dobi. Kod većine bolesnika bolest prolazi odrastanjem, no kod dijela je prisutan i u odrasloj dobi. Isto tako, dijelu bolesnika se bolest prvi puta može javiti tijekom adolescencije ili odrasle životne dobi.
Možemo zaključiti kako svaka osoba ima svoj put s atopijskim dermatitisom. Zato smo upitali troje bolesnika da s nama podijele svoje iskustvo s atopijskim dermatitisom. Što je zapravo atopijski dermatitis najbolje mogu opisati osobe koje svakodnevno žive s njim. Upoznajte Moranu (14), Dennya (26) i Danijelu (46).
Razgovarali smo o tome kada im se atopijski dermatitis prvi put javio te koje su bile reakcije njih samih i njihovih bližnjih na pojavu ove bolesti. Opisuju kako im se bolest danas manifestira te što ih najviše frustrira kada je riječ o atopijskom dermatitisu.
U videima stručnjaka u sklopu naše Virtualne ordinacije za atopijski dermatitis, čuli smo kako se atopijski dermatitis može javiti udružen s nekim drugim zdravstvenim stanjima. Morana nam je ispričala kako je u djetinjstvu imala alergiju na hranu, Dennyeva astma se gotovo potpuno povukla javljanjem atopijskog dermatitisa, a Danijela otkriva jesu li njena djeca naslijedila sklonost atopiji.
Naši bolesnici ispričali su kako izgleda njihov dan te što podrazumijeva njega kože za njih, pogotovo u ove iznimne pandemijske dane. Danijela i Denny su istaknuli koliko im je važno razumijevanje poslodavca u procesu liječenja atopijskog dermatitisa. Svi su hrabro odgovorili na pitanja o svom putu učenja i prihvaćanja bolesti.
Atopijski dermatitis je bolest koju mogu pogoršati određeni okidači. Porazgovarali smo s bolesnicima o tome što njima najteže pada. Kao što su svi naši stručnjaci u Virtualnoj ordinaciji za atopijski dermatitis isticali važnost pravilne njege kože, tako i bolesnici opisuju svoje rituale njege atopične.
Virtualna ordinacija za atopijski dermatitis
Iskustvo pacijenata uvijek je korisno poslušati. Nadamo se da su Morana, Denny i Danijela prikazali kako je atopijski dermatitis moguće uspješno kontrolirati.
Stres je prirodna reakcija organizma na nesrazmjer između potreba koje okolina nameće i osjećaja vlastite kompetentnosti. Kao takav je iznimno bitan i koristan. Energija se dovodi u sve dijelove tijela, a metabolizam ubrzava, što bi nam trebalo povećati vjerojatnost uspjeha u izazovnoj situaciji. Ljudski rod je prije nekoliko tisuća godina stres doživljavao tek s vremena na vrijeme, i to u situacijama kada je stres podrazumijevao nesrazmjer između zahtjeva situacije i tjelesnih kapaciteta osobe. Danas se doživljava i nekoliko puta u danu, prvenstveno zbog osjećaja nesrazmjera između zahtjeva situacije i mentalnih kapaciteta.
No, mehanizam stresa u tijelu je ostao jednak, pa se ta oluja tjelesnih i mentalnih senzacija proživljava bez pomicanja s mjesta. Suviška energije se ne oslobađamo tjelesnom aktivnošću, već se ona nakuplja u organizmu. Dugotrajna izloženost stresnim reakcijama manifesira se tjelesnom i mentalnom iscrpljenošću, što može voditi pojavi povremenih psihosomatskih simptoma (burn in faza), odnosno razvoju psihosomatskih zdravstvenih stanja (burn out faza).
Najučinkovitije rješenje je odmak od stresne situacije, no to nije uvijek jednostavno učiniti. Ipak, postoje neke navike koje doprinose boljem suočavanju sa stresnom situacijom.
Kvalitetan san. San možemo nazvati kvalitetnim ako traje šest do osam sati, ako za uspavljivanje nije potrebno više od pola sata, a tijekom noći nema više od jednog noćnog buđenja.
Raznovrsna prehrana. Raznolikost pri pripremi te umjerenost pri serviranju glavni su postulati zdrave prehrane. Uz njih nema potrebe za izbacivanjem bilo koje skupine namirnica.
Tjelesna aktivnost. Tjelesna aktivnost visokog intenziteta doprinosi oslobađanju viška energije u organizmu (trčanje, brzo hodanje, druge aerobne aktivnosti), a ona nižeg intenziteta doprinosi boljem raspoloženju.
Podrška. Nije uvijek lako potražiti pomoć, no podrška bliskih osoba, ali i stručnjaka vrlo je važna u situacijama preplavljenosti stresom. Traženje pomoći nije znak slabost, već zrelosti.
Mentalno zdravlje. Svakodnevne aktivnosti imaju onoliko smisla koliko im svatko od nas dodijeli. Osvještavanje ‘malih stvari’ te prakticiranje zahvalnosti na kraju dana stavljaju fokus na ono što imamo, a ne na ono što nam se čini da nedostaje, na ono što mislimo da ‘moramo’ ili ‘trebamo’.