“Ma sve mi je super, samo me malo boli trbuh.”

Zvuči kao nevažno? A ipak to je jedna od najčešćih rečenica koju čujemo u svakodnevnom razgovoru, pa i u ordinaciji. Bolovi u trbuhu, nadutost, grčevi, zatvor, proljev ili nelagoda nakon jela, toliko su učestali da ih mnogi ljudi počinju doživljavati kao nešto što je jednostavno “normalno”. Ali evo istine: nije normalno da vas trbuh stalno boli. To što su nalazi uredni ne znači da je problem u vašoj glavi, ali veza između glave i crijeva itekako postoji. U mnogim slučajevima, riječ je o funkcionalnim poremećajima probave.

Što su funkcionalni poremećaji probave?

Kad liječnik ne pronađe nikakve organske uzroke problema, poput upale, čira ili tumora, moguće je da imate funkcionalni poremećaj probave. To znači da su crijeva strukturno zdrava, ali im funkcija nije optimalna. Neki od najčešćih funkcionalnih poremećaja su:

• IBS (sindrom iritabilnog crijeva) – stanje koje se očituje kroničnim nadimanjem, promjenama u pražnjenju crijeva (proljev, zatvor ili oboje), bolovima u trbuhu i osjećajem nelagode nakon jela.
• SIBO (prekomjeran rast bakterija u tankom crijevu) – stanje u kojem bakterije koje inače žive u debelom crijevu “zalutaju” u tanko, što dovodi do plinova, podrigivanja, nadutosti i probavnih smetnji.
•  Disbioza – poremećena ravnoteža crijevne mikrobiote, koja može utjecati na probavu, imunitet, ali i raspoloženje.

Ove dijagnoze se ne mogu lako otkriti običnim ultrazvukom ili vađenjem krvi. No to ne znači da nisu stvarne i da ne uzrokuju ozbiljne simptome.

Kako stres utječe na crijeva?

Možda ste primijetili da vas trbuh češće boli kad ste pod stresom. Niste si to umislili. Naša crijeva i mozak neprestano komuniciraju putem tzv. crijevno-moždane osi. Znanstveno je dokazano da stres, anksioznost i emotivna stanja mogu znatno pojačati osjetljivost crijeva. Kod osoba koje imaju IBS, ta veza je posebno izražena. Simptomi često postaju izraženiji tijekom razdoblja stresa, neprospavanih noći ili neredovitog načina života. Ponekad su glavni okidači:

• stres na poslu ili kod kuće
• emocionalni pritisak
• preskakanje obroka ili prejedanje
• premalo kretanja ili, s druge strane, preintenzivno vježbanje

To ne znači da je sve psihički, ali znači da tijelo i um nisu odvojeni. Kad jedno pati, drugo reagira.

Koliko prehrana zapravo utječe?

Većina ljudi s probavnim smetnjama prvo posumnja na prehranu i to ima smisla. Međutim, nije sve u hrani. Nema univerzalne dijete koja odgovara svima. Nekima smeta gluten, nekima laktoza, dok drugi imaju koristi od tzv. low FODMAP prehrane. Ono što vrijedi za većinu ljudi jest sljedeće: crijeva vole rutinu, redovitost i umjerenost.

Nažalost, mnogi griješe kad si pokušavaju sami pomoći pa naprave više štete nego koristi. Primjeri čestih pogrešaka uključuju:

•  drastično izbacivanje hrane bez savjeta stručnjaka (što može dovesti do nutritivnih deficita)
• prevelik unos vlakana preko noći (što može izazvati još jaču nadutost)
• ispijanje velikih količina kave kako bi “probava proradila” (što dodatno iritira crijeva)

Prehrana može pomoći, ali nije lijek za sve ako istovremeno zanemarujemo stres, san i svakodnevne navike.

Kada je vrijeme za gastroenterologa, a kada za psihologa?

Ako imate probavne simptome koji traju dulje od nekoliko tjedana, ne čekajte da samo prođe ili da vam netko drugi kaže da “to nije ništa”. Gastroenterolog vam može pomoći ako:

•  bolovi i tegobe traju dulje od 3–4 tjedna
•  imate gubitak tjelesne težine bez jasnog razloga
•  primjećujete krv ili sluz u stolici
•  imate simptome i tijekom noći
•  imate obiteljsku povijest bolesti crijeva

Psiholog ili psihijatar mogu biti ključni ako:

•  osjećate da su simptomi povezani s tjeskobom, stresom ili emocionalnim napetostima
•  imate osjećaj da vas tijelo izdaje, iako su svi nalazi uredni
•  se simptomi odražavaju na vašu svakodnevicu, odnose ili samopouzdanje

Vrlo često su oba stručnjaka potrebna, jer se problemi probave ne mogu uvijek rješavati samo s tabletama i s ignoriranjem emocija.

Što možete učiniti već danas za svoj trbuh?

Niste bespomoćni. Evo nekoliko konkretnih koraka koje možete napraviti sami:

• Započnite dnevnik prehrane i simptoma; bilježite što jedete, kada, i kako se osjećate
• Jedite polako, bez gledanja u ekran i žvakanjem na brzinu
• Pokušajte spavati barem 7 sati po noći jer san jako utječe na crijeva
• Razmislite o probioticima, ali birajte ih ciljano, prema savjetu
• Potražite stručnu pomoć ako simptomi traju

Ne trebate se pomiriti s time da vas stalno boli trbuh. Iza tih simptoma najčešće ne stoji ništa opasno, ali to ne znači da nije važno. Vaše tijelo vas ne želi sabotirati, samo traži da ga konačno poslušate.