Crijevni mikrobiom predstavlja zajednicu živih organizama i njihovog okoliša koji se nalazi unutar našeg probavnog sustava, ponajprije u crijevima. Možemo ga zamisliti kao poseban, složen ekosustav koji svakodnevno funkcionira u interakciji s našim tijelom.
U tom ekosustavu živi milijardu mikroskopskih organizama, među kojima najveći udio čine bakterije, ali su prisutni i organizmi poput gljivica. Osim toga, prisutni su i pojedini virusi koji prirodno koegzistiraju s ljudskim organizmom.
Većinu crijevnog mikrobioma čine bakterije, kojih postoji više od tisuću različitih vrsta. One su prilagođene uvjetima u probavnom sustavu i zajedno čine dinamičnu zajednicu koja se razlikuje od osobe do osobe.
Važno je naglasiti da se crijevni mikrobiom ne odnosi samo na organizme, već i na njihovu međusobnu interakciju, okoliš u kojem žive te ravnotežu koja se u tom sustavu uspostavlja.
U ljudskim crijevima prisutan je velik broj različitih skupina bakterija. Među najčešće zastupljenima nalaze se rodovi poput Prevotella, Ruminococcus i Bacteroides, kao i šira skupina bakterija poznata pod nazivom Firmicutes.
U debelom crijevu, koje karakterizira okruženje s vrlo malo kisika, prevladavaju tzv. anaerobne bakterije, među kojima su Peptostreptococcus, Bifidobacterium, Lactobacillus i Clostridium. Ove bakterije prilagođene su takvim uvjetima te čine važan dio crijevnog mikrobioma.
Smatra se da raznolika i uravnotežena prisutnost tih mikroorganizama doprinosi stabilnosti
crijevnog okoliša, primjerice kroz međusobno natjecanje za hranjive tvari i prostor na sluznici crijeva.
Važno je naglasiti da se sastav crijevnog mikrobioma razlikuje od osobe do osobe te ovisi o mnogobrojnim čimbenicima.
U crijevima nalazimo oko 80 % aktivnih imunosnih stanica, zbog čega probavni sustav ima važnu ulogu u funkcioniranju imunosnog sustava.
Crijevna mikrobiota sudjeluje u razlikovanju korisnih od potencijalno štetnih mikroorganizama te doprinosi održavanju imunosne ravnoteže kroz stalnu komunikaciju s crijevnom sluznicom i imunosnim stanicama.
Mikrobiom je u interakciji s endokrinim stanicama sluznice crijeva, koje sudjeluju u lučenju hormona važnih za regulaciju metabolizma – razinu šećera u krvi, osjećaj gladi i sitosti.
Upravo se zato crijeva smatraju kao jednim od važnih dijela endokrinog sustava.
Crijevni mikrobiom povezan je sa živčanim sustavom preko komunikacijske mreže koju uključuju živci, neurotransmiteri i signalne molekule. Neke crijevne bakterije mogu sudjelovati u stvaranju ili poticanju proizvodnje neurotransmitera (npr. serotonin) koji sudjeluju u prijenosu signala prema mozgu.
Crijevni mikrobiom obuhvaća mikroorganizme koji žive u našem probavnom sustavu, odnosno gastrointestinalnom traktu. Nekolicina mikroorganizama može se pronaći već u želucu i tankom crijevu, a najveći dio mikrobioma smješten je u debelom crijevu.
Ondje se mikroorganizmi nalaze u sadržaju crijeva ili su povezani s crijevnom sluznicom koja oblaže crijevnu stijenku. Sastav mikrobioma razlikuje se ovisno o dijelu probavnog sustava, a mikroorganizmi koji prevladavaju u debelom crijevu prilagođeni su uvjetima s manjom količinom kisika.
U gornjim dijelovima probavnog sustava, zbog bržeg prolaska hrane, prisutnosti probavnih sokova i većeg udjela kisika, mikroorganizmi se zadržavaju u manjim količinama.
Upravo zato debelo crijevo predstavlja njihovo glavno „stanište“, u kojem sudjeluju u razgradnji prehrambenih vlakana i stvaranju spojeva koji su dio normalnih procesa u organizmu.
Važno je naglasiti da mikroorganizmi svoju ulogu ostvaruju u ravnoteži i u prirodnom okruženju crijeva, a sastav mikrobioma razlikuje se od osobe do osobe.
Disbioza se kao termin u medicini koristi za opis stanja u kojem dolazi do narušene ravnoteže crijevnog mikrobioma. To može uključivati smanjenu prisutnost korisnih mikroorganizama, povećani udio onih koji u određenim okolnostima mogu imati nepovoljan učinak ili općenito promijenjen odnos različitih bakterijskih skupina u crijevima.
Disbioza se može očitovati na različite načine, primjerice:
Ove promjene često se ne pojavljuju izolirano, već se mogu preklapati i/ili međusobno nadopunjavati, pri čemu sastav mikrobioma postaje manje uravnotežen. Važno je naglasiti da je mikrobiom dinamičan i sklon prilagodbi, te da se promjene u njegovu sastavu promatraju u širem kontekstu životnih navika, zdravlja i individualnih razlika.
Raznolikost mikroorganizama u crijevnom mikrobiomu uvelike ovisi o prehrani. Različite vrste „dobrih“ bakterija hrane se različitim biljnim vlaknima, zbog čega je raznolika prehrana temelj njihove pravilne funkcije.
Kada konzumiramo cjelovite, minimalno prerađene namirnice, mikrobiom proizvodi kratkolančane masne kiseline i druge korisne tvari koje hrane crijevnu sluznicu, snižavaju pH u crijevima i potiču rast korisnih mikroorganizama.
Crijevni mikrobiom osjetljiv je na različite kemijske utjecaje iz okoliša. Tvari poput alkohola, duhanskog dima i različitih polutanta iz zraka mogu narušiti njegovu ravnotežu. Pojedini lijekovi, primjerice antibiotici, mogu dovesti do smanjenja broja korisnih bakterija (ali i onih štetnih). Neki lijekovi, poput onih koji smanjuju želučanu kiselinu, dodatno utječu na mikrobiom tako što mogu promijeniti pH vrijednost u probavnom sustavu.
U većini slučajeva mikrobiom se može oporaviti nakon kratkotrajne izloženosti takvim čimbenicima, primjerice tijekom nužnog liječenja. Međutim, dugotrajna izloženost kemikalijama i određenim lijekovima može ozbiljno promijeniti sastav i/ili spriječiti rast pojedinih mikroorganizama.
Motilitet crijeva termin je koji označava mišićne pokrete koji omogućuju kretanje hrane (i drugih tvari) kroz probavni sustav.
Taj proces utječe na to koliko dugo mikroorganizmi borave u pojedinim dijelovima crijeva, gdje sudjeluju u razgradnji neprobavljenih sastojaka hrane i stvaranju tvari koje organizam može iskoristiti.
Brzina prolaska sadržaja kroz crijeva može imati ulogu u raspodjeli i ravnoteži različitih mikroorganizama duž probavnog trakta. Ako je prolazak brži, mikroorganizmi imaju manje vremena za svoje metaboličke aktivnosti, dok sporiji prolazak može omogućiti dulje zadržavanje u određenim dijelovima crijeva.
Upravo zato se motilitet promatra kao jedan od čimbenika koji sudjeluju u održavanju stabilnog crijevnog ekosustava, pri čemu se individualne razlike smatraju normalnima.
U zdravom crijevnom mikrobiomu različite vrste mikroorganizama djeluju u međusobnoj ravnoteži i podržavaju jedna drugu. Neki mikroorganizmi razgrađuju složenije tvari koje potom služe kao hrana drugima, dok njihovi metabolički produkti pomažu održavanju crijevnog okoliša.
Takva ravnoteža omogućuje stabilan i raznolik mikrobiom koji učinkovito podržava zdravlje organizma.
Kada ta ravnoteža izostane i raznolikost mikroorganizama se smanji, mikrobiom postaje osjetljiviji na prekomjerni rast invazivnih ili manje korisnih vrsta.
U takvim uvjetima narušava se dostupnost resursa potrebnih za opstanak „dobrih” mikroorganizama, što dugoročno može loše utjecati na funkciju crijeva i cjelokupno zdravlje.
O crijevnom mikrobiomu možemo se brinuti na način da u rutinu uvedemo hranu bogatu vlaknima i fermentiranu hranu. Vlakna imaju važnu ulogu kao hrana dobrim bakterijama u crijevnoj sluznici. Fermentirani proizvodi poput jogurta, kefira i kiselog kupusa bogati su probiotskim bakterijama i na taj način mogu doprinijeti zdravlju mikrobioma.
Važno je i da se istovremeno izbjegava prerađena (procesirana) hrana što je više moguće. Osim toga, konzumacija probiotika i prebiotika može pomoći u regulaciji crijevnog mikrobioma. Naposlijetku, bitno je savjesno koristiti antibiotike, isključivo kad su nam nužni i adekvatno propisani od strane liječnika. Neoprezno korištenje antibiotika može narušiti ravnotežu u mikrobiomu.
Također je važno redovito se baviti nekom vrstom fizičke aktivnosti koja može pozitivno utjecati na zdravlje crijevne flore, a i raznolikosti mikrobioma.
Uz to, bitno je smanjenje stresa. Povišen stres može negativno utjecati na mikrobiom, te u najgorim slučajevima može doprinijeti nastanku bolesti.
Crijevni mikrobiom je složen i dinamičan sustav koji je u stalnoj interakciji s ostatkom našeg organizma, a njegovo razumijevanje sve više doprinosi suvremenom pogledu na očuvanje zdravlja.
U 2022. godini pristiglo nam je 227 Vaših upita. Slušamo Vas!
Pitajte naše stručnjake
Suradne ustanove
