
Ljeto je godišnje doba kada više vremena provodimo na otvorenom, uživamo na suncu, planiramo putovanja i odlazak na more. No ono što mnogi zaborav ili uopće ne znaju jest da neki lijekovi i sunce, odnosno sunčanje može izazvati neugodne reakcije na koži.
Ove reakcije zovu se fotosenzitivne reakcije, i nisu rijetkost. Pojavljuju se kada sastojci nekih lijekova, u dodiru s UV zrakama, izazovu promjene na koži. Često osobe misle da su jednostavno „izgorjele“, no zapravo se radi o interakciji s lijekom. U nastavku donosimo pregled najčešćih lijekova koji „ne vole“ sunce i savjete kako se zaštititi.
Antibiotici poput doksiciklina, koji se često koristi kod akni ili infekcija mokraćnog sustava, poznati su po tome što mogu izazvati jaku osjetljivost na sunce. Isto vrijedi i za ciprofloksacin ili levofloksacin iz skupine fluorokinolona. Ako uzimate ove antibiotike, preporučuje se izbjegavati direktno sunce, koristiti kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+) i nositi zaštitnu odjeću.
Zvuči paradoksalno, ali neki antihistaminici, lijekovi koji se uzimaju upravo radi osipa, mogu sami izazvati fotosenzitivnu reakciju. Tu spadaju difenhidramin i neki stariji antihistaminici koji se još povremeno koriste protiv mučnine ili za smirenje.
U novijim generacijama (poput loratadina ili cetirizina) ovaj rizik je znatno manji, ali svejedno vrijedi biti oprezan.
Ako imate povišen tlak i pijete lijekove iz skupine diuretika (poput hidroklorotiazida), znajte da i oni mogu pojačati osjetljivost kože na UV zrake. Takve reakcije mogu izgledati kao tamne mrlje, crvenilo ili suhi osip.
Lijekovi koje često uzimamo „na svoju ruku“ – poput ibuprofena, naproksena ili ketoprofena – također mogu uzrokovati fotosenzitivnost, osobito ako ih koristite lokalno kao gelove ili kreme.
Mnogi nisu svjesni da mazanje bolnih leđa ketoprofen gelom, a zatim izlazak na sunce bez zaštite, može završiti s neugodnim pečenjem i mjehurima.
Osobe koje koriste retinoide poput izotretinoina (Roaccutane) ili lokalne pripravke na bazi vitamina A, vrlo su osjetljive na UV zrake. Koža postaje tanja, suha i lako „gori“.
Ukoliko ste na terapiji za akne, nemojte preskakati kremu sa zaštitnim faktorom, čak ni kad je oblačno. I izbjegavajte solarije!
Neki antidepresivi (posebno triciklički, poput amitriptilina) i antipsihotici (kao što je klorpromazin) mogu izazvati fotoalergijske reakcije, gdje sunce pokreće imunološku reakciju kože.
Ako ste na terapiji i primijetite čudan osip nakon boravka na suncu, važno je to spomenuti svom liječniku.
Ne paničarite – u većini slučajeva nije potrebno prekidati terapiju. No važno je znati što uzimate i kako se zaštititi:
I, ono najvažnije, nikada nemojte samoinicijativno prestati piti lijek zbog straha od sunca. Ako imate nedoumica, uvijek se savjetujte s liječnikom.
Određeni lijekovi koje koristimo mogu u kombinaciji sa sunčevim zračenjem izazvati neugodne i neočekivane kožne reakcije. To ne znači da sunce treba izbjegavati pod svaku cijenu, ali znači da je potrebno biti informiran i pažljiv.
Ako niste sigurni kako vaš lijek reagira na sunce, potražite informaciju u uputi o lijeku ili, još bolje, pitajte ljekarnika. Jer kad znate što uzimate, lakše se možete zaštititi.
U 2022. godini pristiglo nam je 227 Vaših upita. Slušamo Vas!
Pitajte naše stručnjake