Trnjenje ruke, povremena nespretnost u hodu, zaboravnost… Sve navedeno znak je da se nešto događa u kontrolnom centru za tijelo. Riječ je dakako o mozgu. Ovaj središnji organ živčanog sustava upravlja svim našim funkcijama. Mozak upravlja gotovo svime što radimo: govorom, pamćenjem, ravnotežom, vidom, pokretima i sposobnošću razumijevanja onoga što se događa oko nas. Zato promjene u tim funkcijama zaslužuju pozornost, osobito ako se pojave iznenada ili se postupno pogoršavaju.

U nastavku donosimo znakove na koje vrijedi obratiti pozornost, s posebnim naglaskom na simptome moždanog udara.

Odjednom vam nedostaju riječi ili govorite drukčije nego inače

Svatko se ponekad ne može sjetiti neke riječi. To je uobičajeno, osobito kada smo umorni ili imamo mnogo obveza. Međutim, postoji razlika između povremenog zaboravljanja i iznenadne teškoće s govorom. Zamislite da usred razgovora odjednom ne možete izgovoriti jednostavnu rečenicu. Znate što želite reći, ali riječi ne dolaze. Ili govorite nerazgovijetno, miješate riječi ili ne razumijete što vam druga osoba govori. Ako se takva promjena pojavi naglo, može biti znak moždanog udara.

Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u dio mozga ili kada dođe do krvarenja u mozgu. Budući da moždane stanice ovise o stalnoj opskrbi kisikom, oštećenje može nastupiti vrlo brzo. Nemojte čekati da vidite hoće li se govor sam popraviti. Odmah nazovite 112 ili 194.

Iznenada vam se zamuti vid ili ne vidite dobro na jedno oko

Problemi s vidom često se povezuju s očima, naočalama ili umorom. No vid ovisi i o dijelovima mozga koji primaju i obrađuju informacije. Gubitak vida na jednom oku, naglo zamućenje vida, dvostruke slike ili gubitak dijela vidnog polja mogu biti znak ozbiljnog neurološkog problema. Ako se promjena pojavi iznenada, nemojte sami voziti do liječnika niti čekati da prođe. Nazovite hitnu pomoć. Čak i ako se vid ubrzo vrati, potrebno je hitno liječničko zbrinjavanje jer prolazni simptomi mogu upućivati na prolazni ishemijski napad, poznat i kao TIA.

Jedna ruka odjednom je slabija ili vam ispadaju predmeti iz nje

Možda ste primijetili da vam šalica klizi iz ruke ili da vam je odjednom teško podići jednu ruku. Ponekad se pojavi i osjećaj težine u jednoj nozi. Takvi simptomi mogu imati različite uzroke, ali iznenadna slabost jedne strane tijela jedan je od najvažnijih znakova moždanog udara. Možete napraviti jednostavnu provjeru: pokušajte podignuti obje ruke i zadržati ih ispred sebe. Ako jedna ruka nekontrolirano pada ili je ne možete podignuti kao drugu, to je razlog za hitnu reakciju.

Gubite ravnotežu ili hodate kao da ste pijani

Ako vam se iznenada zavrti, teško stojite uspravno, zanosite se na jednu stranu ili ne možete normalno hodati, nemojte odmah pretpostaviti da je riječ o problemu s unutarnjim uhom ili niskom tlaku. Posebno zabrinjavaju naglo nastale smetnje ravnoteže koje su praćene dvoslikama, otežanim govorom, slabošću, utrnulošću ili jakom novom glavoboljom. Iznenadna nemogućnost normalnog hodanja zahtijeva hitnu procjenu. Nemojte pokušavati sami utvrditi uzrok niti čekati da odspavate.

Trnci se ponavljaju, ali nisu uvijek bezazleni

Trnci u rukama i nogama vrlo su česti. Mogu se pojaviti nakon dugog sjedenja, zbog pritiska na živac ili zbog problema s kralježnicom. Važno je obratiti pozornost na način na koji se simptom pojavio. Je li nastao odjednom? Je li zahvatio jednu stranu tijela? Prate li ga slabost, smetnje govora, vida ili ravnoteže?

Ako je odgovor na neko od tih pitanja potvrdan, nemojte čekati da trnci prođu. Odmah nazovite hitnu pomoć.Ako se trnci ponavljaju ili traju dulje vrijeme, ali nisu nastali naglo i nema drugih hitnih simptoma, dogovorite liječnički pregled kako bi se utvrdio uzrok.

Boli vas glava na način koji nikada prije niste doživjeli

Glavobolja je česta i najčešće nije znak moždanog udara. Međutim, postoji jedna vrsta glavobolje koju nikako ne treba ignorirati: nagla, izrazito jaka glavobolja koja nastupi naglo, poput udara.Ponekad je prate mučnina, povraćanje, ukočen vrat, smetenost ili gubitak svijesti. Na trenutak vam se čini da je sve u redu jer su simptomi nestali. Ovo je jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti. Možda vam je utrnula ruka, na nekoliko minuta niste mogli normalno govoriti ili ste iznenada izgubili dio vida. Zatim se sve vratilo u normalu pa ste zaključili da nema razloga za brigu. Takav događaj može biti prolazni ishemijski napad (TIA), koji se često naziva i „mini moždani udar”.

Kod TIA-e simptomi se povuku, ali to ne znači da je opasnost prošla. Takav napad može biti upozorenje na povećan rizik od pravog moždanog udara. Ako su simptomi nalik moždanom udaru upravo nastali, čak i ako su se povukli, odmah nazovite 112 ili 194 i slijedite upute dispečera. Nemojte čekati novi napad niti sami voziti u bolnicu.

Sve češće zaboravljate, teže se koncentrirate ili se mijenjate kao osoba

Nisu svi problemi s mozgom nagli. Neke promjene razvijaju se postupno, tijekom tjedana ili mjeseci. Možda primjećujete da sve češće zaboravljate dogovore, teško pratite razgovor, ponavljate ista pitanja ili vam zadaci koje ste prije obavljali bez poteškoća sada oduzimaju mnogo više vremena. Ponekad članovi obitelji prvi primijete da se osoba drukčije ponaša, teže organizira svakodnevne aktivnosti ili ima promjene raspoloženja i prosuđivanja. Takve promjene ne znače automatski demenciju ili neku drugu bolest mozga. Na pamćenje i koncentraciju mogu utjecati manjak sna, stres, depresija, neki lijekovi, poremećaji štitnjače i druga stanja koja se mogu liječiti. Ipak, ako primijetite da promjene traju, ponavljaju se ili ometaju svakodnevni život, dogovorite pregled kod liječnika obiteljske medicine.

Važno je razlikovati postupne smetnje pamćenja od iznenadne smetenosti ili teškoća s razumijevanjem. Ako se zbunjenost pojavi naglo, osobito uz druge neurološke simptome, potrebna je hitna procjena.

Zapamtite pravilo GROM

Kada je riječ o moždanom udaru, nije potrebno znati sve medicinske detalje. Najvažnije je prepoznati znakove upozorenja i reagirati bez odgađanja.

Možete zapamtiti jednostavnu kraticu GROM:

G – Govor: osoba govori nerazgovijetno, ne može pronaći riječi ili ne razumije govor.

R – Ruke: jedna ruka ili noga iznenada je slabija ili utrnula.

O – Oduzetost lica: jedan kut usana pada, a lice izgleda asimetrično.

M – Minute su važne: odmah nazovite 112 ili 194.

Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma koji je nastao iznenada, ne morate čekati da se pojave svi znakovi.

Zapamtite i vrijeme kada su simptomi počeli ili kada je osoba posljednji put bila bez simptoma. Ta informacija može biti vrlo važna za izbor liječenja.

Dok čekate hitnu pomoć, slijedite upute dispečera. Nemojte osobi davati hranu, piće ili lijekove na svoju ruku, osobito ako teško guta ili postoji mogućnost krvarenja u mozgu.

Može li se moždani udar spriječiti?

Ne mogu se spriječiti svi moždani udari, ali rizik se u mnogim slučajevima može znatno smanjiti. Dobra je vijest da ne morate potpuno promijeniti život preko noći. Najvažnije je prepoznati čimbenike rizika i postupno uvesti navike koje čuvaju zdravlje krvnih žila.

Obratite pozornost na sljedeće:

1. Kontrolirajte krvni tlak. Povišen krvni tlak jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za moždani udar. Problem je u tome što često ne izaziva nikakve simptome.
2. Provjeravajte šećer i masnoće u krvi. Šećerna bolest i povišene vrijednosti kolesterola mogu oštetiti krvne žile i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
3. Nemojte zanemariti poremećaje srčanog ritma. Fibrilacija atrija može pogodovati stvaranju krvnih ugrušaka koji mogu dospjeti u mozak. Ako imate nepravilan rad srca ili vam je već dijagnosticirana aritmija, razgovarajte s liječnikom o odgovarajućem liječenju.
4. Prestanite pušiti. Pušenje oštećuje krvne žile i povećava rizik od moždanog udara. Prestanak pušenja koristi zdravlju bez obzira na to koliko dugo ste pušili.
5. Krećite se redovito. Hodanje, vožnja bicikla i druge aktivnosti prilagođene vašim mogućnostima pomažu u održavanju zdravlja srca i krvnih žila.
6. Birajte raznovrsnu prehranu. Jedite više povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica, a ograničite pretjerani unos soli i jako prerađene hrane.
7.  Idite na preventivne preglede. Nemojte čekati da se pojave simptomi kako biste provjerili krvni tlak, šećer ili kolesterol. Liječnik će procijeniti koje su vam kontrole potrebne s obzirom na dob, zdravstveno stanje i čimbenike rizika.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada. Zapamtite: svaka minuta je vaažna!