Da bi definirali dobar odnos prema hrani, prije svega treba objasniti što takav odnos uopće jest. Odnos prema hrani razvija se od prvih dana života i mijenja tijekom cijelog života. Djeca ga od prvih dana života uče od osoba iz svoje okoline, stoga je vrlo važan odnos prema hrani kojeg imaju roditelji. Tijekom odrastanja roditelji često nagrađuju ili kažnjavaju hranom, što bi svakako trebalo pokušati izbjegavati jer dijete prenosi u odraslu dob takvu naviku. Pa će tako povezivati negativne emocije sa hranom koju je u djetinjstvu dobivao kao nagradu, tugu će liječiti neumjerenom konzumacijom slatkiša.

Loš odnos prema hrani

Loš odnos prema hrani je neuravnotežena prehrana, konzumiranje hrane na neumjeren i nepravilan način, bilo to u pretjeranoj ili premaloj količini. Primjer takvog hranjenja bio bi doručak zamjenjen šalicom kave, gladovanje cijeli dan zbog posla i stresa i konzumacija prvog obroka tek u 7 sati navečer uz odabir visokokalorične i nutritivno siromašne hrane. Loš odnos prema hrani nije ujedno i poremećaj u hranjenju. Poremećaj u hranjenju rizičniji je za zdravlje te ekstremniji oblik lošeg odnosa prema hrani čije su značajke definirane pravilnikom. No, svakako, loš odnos prema hrani znak je da je pojedincu potrebna promjena. Takvu odluku teško je donijeti sam pa je svakako dobro došla pomoć nutricionista, prihologa i bližnjih.

Kako ostvariti dobar odnos prema hrani?

• Slušanje potreba svoga tijela
• Konzumaciju svih vrsta hrane, u umjerenoj količini i bez naknadnog osjećaja krivnje
• Postići osjećanj ugode pri konzumaciji hrane, u različitim situacijama i pred različitim ljudima

Kako ne ostvariti dobar odnos prema hrani?

• Prakticirajući brze i rigorozne dijete
• Preko noći
• Bez promjene svijesti

Što znači dobar ili loš odnos prema hrani te kako ga mijenjati govori psihologinja Anđela Jelić. Poslušajte!

Doznajte više u ordinaciji “Prehrana”.