Autoimune bolesti u porastu su posljednjih godina, no nažalost još uvijek nije jasno zašto. Poznato je preko 80 autoimunih bolesti, a poznato je i kako se nerijetko javljaju udružene. Naime, u pozadini je uglavnom kronična upala niskog stupnja, koja zahvaća različite organe i tkiva.

• Uzroci

Glavni razlog zašto autoimune bolesti nastaju jest promijenjena funkcija imunološkog sustava, zbog čega se stvaraju protutijela na normalno prisutne antigene u organizmu. S obzirom da se pojedina autoimuna bolest nerijetko javlja unutar obitelji, znamo kako postoji genetska predispozicija u pozadini. Iako može postojati genetska predispozicija, bolest se može ili ne mora javiti. Okidači razvoja bolesti mogu biti izloženost velikom stresu ili traumi, prisutnost nekih virusa, bakterija i drugih vanjskih čimbenika, ali i neka druga zdravstvena stanja, kao što su propusnost crijeva i neravnoteža mikrobioma. Češće se javljaju kod žena, no ni muškarci nisu pošteđeni.

Iako autoimune bolesti još uvijek ne možemo izliječiti, važno ih je liječiti prikladnim lijekovima te prilagodbom životnog stila.

• Prehrana za autoimune bolesti

Prehrambene navike važno je prilagoditi na način da se eliminiraju potencijalni alergeni, kao što su gluten, mlijeko i mliječni proizvodi te šećer. Preporučuje se protuupalna prehrana, pri čemu se prvenstveno misli na mediteransku prehranu, koja obiluje sezonskim voćem i povrćem, nezasićenim masnim kiselinama, krtom mesu, ribi, žitaricama. Detaljnije pojašnjava nutricionistkinja Sandra Krstev Barać.

• Tjelesna aktivnost

Redovita tjelesna aktivnost navika je kojom ćete unaprijediti i tjelesno i mentalno zdravlje. Pri tome nije potrebno forsirati tijelo preko granica mogućnosti, već prilagoditi razinu opterećenja stanju organizma. Dovoljno je svaki dan prošetati 30-ak minuta ili nekoliko puta tjedno uključiti se u tjelesnu aktivnost višeg intenziteta.

• Mentalno zdravlje

Kako je emocionalni stres okidač razvoja, ali i pogoršanja niza zdravstvenih stanja, i kod autoimunih bolesti važno je održavati mentalnu higijenu. To podrazumijeva učenje konstruktivnih vještina nošenja sa stresom, razgovor u svrhu pronalaska rješenja, prorađivanje intenzivnih emocija. Nekad je dovoljno pisati dnevnik, ponekad koristi sam razgovor o problemima s bliskom osobom, no valjalo bi se obratiti i stručnjaku za mentalno zdravlje kako bi se naučile nove, konstruktivne, vještine suočavanja sa stresom.