Kad nam zatreba savjet o lijeku, vrlo često nam je ljekarna prva adresa. No iza pulta krije se mnogo više od izdavanja lijekova. To su briga o pacijentima, sigurnost terapije i povjerenje koje se gradi svakodnevno. Povodom Hrvatskog dana ljekarnika o važnosti ove nezamjenjive uloge, ali i izazovima s kojima se struka suočava, razgovarali smo s magistrom Anom Soldo, predsjednicom Hrvatske ljekarničke komore, koja je nedavno izabrana i za potpredsjednicu europskog udruženja ljekarnika PGEU-a.

Izazovi umjetne inteligencije

• Umjetna inteligencija danas mnogima postavlja dijagnozu prije nego što uopće dođu do liječnika. Kako se ljekarnici nose s tim novim oblikom samoliječenja?

Pacijenti su oduvijek dolazili s informacijama „izvana”, nekad od susjeda, poznanika, pa s foruma, a danas s chatbota. Umjetna inteligencija sama po sebi nije problem. Ona je novi, zanimljiv, „simpatičan“ izvor informacija koja je toliko „pametna“ da se često i sama ogradi od svojih savjeta. Ono što može postati javnozdravstveni izazov je situacija kad zamijeni stručnu procjenu ljekarnika ili bilo kojeg drugog zdravstvenog radnika. Istraživanja koja se bave tim temama vani ipak pokazuju nešto drugo. To je da naši korisnici koriste AI za istraživanje kao što su ranije koristili Google, susjede i druge nezdravstvene izvore, ali im ipak treba pomoć oko donošenja konačne odluke za svoje zdravlje.

Prilika je to za sve nas da im u tom procesu budemo partneri, spremni sažeti sve te informacije s kojima nam dođu u ljekarnu u jedan konkretan, sažet i stručan savjet i podršku za donošenje konačne odluke. Povjerenje koje nijedan algoritam ne može zamijeniti. Ljekarnik tu ima ključnu ulogu: saslušamo pacijenta, provjerimo informaciju, uzmemo u obzir njegovu terapiju i stanje te ga, kad je potrebno, uputimo liječniku. Strategije svjetskih i europskih udruženja, posebno PGEU-a, koji je objavio i komunicirao stavove ljekarnika prema digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, jasno naglašavaju da digitalni alati trebaju podržavati zdravstvene stručnjake, a ne ih zamijeniti. Ljekarna je mjesto gdje se neprovjerena informacija pretvara u siguran savjet, bez naručivanja i besplatno.

Digitalizacija zdravstva

• E-recepti dio su naše svakodnevice, a digitalni alati sve više ulaze u zdravstvo. Imamo li dovoljno povezane sustave?

E-recept je bio velik iskorak u digitalizaciji zdravstvenog sustava. Ujedno i velika prilika za povezivanje liječnika obiteljske medicine i ljekarnika te povećanje opsega i načina komunikacije. Nažalost, čini mi se da to nismo iskoristili. Povezanost sustava ne bi trebala biti „nikad dosanjana priča“. To je osnova i nužnost za kvalitetu rada svih ljekarnika i ostalih zdravstvenih radnika koji skrbe o pacijentu. Hrvatska ljekarnička komora je napravila veliki iskorak u povezivanju sustava i kroz projekt Ministarstva zdravstva. Projekt je usmjeren na uvođenje sustava za praćenje kroničkih pacijenata u javnim ljekarnama. Navedeno se odnosi na sve indikacije koje obuhvaćaju veliki broj naših pacijenata i na koje društvo troši najviše svojih resursa. Projekt je rezultirao programskim rješenjem koje se zove PILK. Ujedno i prvi takav projekt u Europskoj uniji. PILK nudi model upisivanja, povezivanja i dijeljenja bitnih zdravstvenih informacija između ljekarnika, liječnika obiteljske medicine i specijalista.

 Važan iskorak u povezivanju sustava

Spomenuti program omogućio je da se kreira „virtualni tim“ zdravstvenih radnika koji se brinu zajedno o jednom pacijentu, sa sveobuhvatnim izvorom informacija na temelju kojih se mogu donijeti kvalitetne odluke u skrbi bilo kojeg našeg pacijenta. Kroz komunikaciju PILK-a i e-Kartona sve potrebne informacije za donošenje odluka prikupljene u ljekarni nadohvat su ruke liječnicima obiteljske medicine i liječnicama specijalistima. Čekamo punu implementaciju kako bi taj model zaživio i bio na korist svima nama.

Digitalizacija puta lijeka

Veliki pomak u povezivanju je i projekt Ministarstva zdravstva „Digitalizacija puta lijeka“, još jedan dobar primjer povezivanja kakvo ranije nismo imali. Cijelo putovanje lijeka od veledrogerije do fakture bolnice prema HZZO-u digitalizirano je ovim projektom, uvodi odgovornost, daje podatke koje do sada nismo imali, dobar primjer kako bi trebalo napraviti povezivanje na više razina u zdravstvenom sustavu. Mišljenja sam da je povezivanje sustava te digitalizirana strukturirana komunikacija između zdravstvenih radnika i razina skrbi ključan preduvjet za svrsishodnije trošenje zdravstvenog novca te za bolje ishode liječenja svih kroničnih bolesti.

Pogreške u korištenju lijekova

• U kućnim se ljekarnama često čuvaju lijekovi „za svaki slučaj”, terapije koje su nekome ostale od ranije, a ponekad se kombiniraju i lijekovi s dodacima prehrani bez savjetovanja sa stručnjakom. Koji vas obrasci ponašanja građana najviše zabrinjavaju?

Kućna ljekarna je uobičajen dio gotovo svakog kućanstva, u malim mjestima posebno važan za osiguranje bezreceptne simptomatske terapije koja nam je često potrebna, posebno ako imamo djecu. No korištenje lijekova iz kućnih ljekarni nije uvijek opravdano niti sigurno za pacijente.

Uzimanje tuđe terapije

Najviše nas zabrinjavaju tri stvari. Prva je uzimanje „ostataka” tuđe ili stare terapije, osobito antibiotika. Vrlo često se kod ponavljanja simptoma „od prošle godine“ dogodi da posegnemo za ostatkom antibiotika koje nam je liječnik propisao kad smo bili bolesni.

Kombiniranje lijekova s dodacima prehrane

Druga je kombiniranje lijekova i dodataka prehrane bez konzultacije i savjeta sa ljekarnikom, jer „prirodno” ne znači bezopasno i interakcije su stvarne.

Višestruka terapija

Treća je višestruka terapija kod starijih osoba koje žive sami, a takvih ljudi imamo sve više u našem društvu, bez pomoći i nadzora članova obitelji ili stručne osobe. Neke naše kolege u drugim zemljama EU imaju uslugu pregleda kućne ljekarne. U nekim zemljama za ruralne i deprivirane krajeve ta je usluga plaćena od države jer je svijest o štetnosti zlouporabe lijekova puno veća nego kod nas. Bilo bi dobro da i naši građani imaju tu svijest o činjenici da je lijek dobar za njih samo ako se uzima u pravoj indikaciji. U pravoj dozi i u pravo vrijeme. Korisno bi bilo da se obrate ljekarniku i zajedno provjere što je za uporabu, čemu je istekao rok valjanosti i što se ne smije kombinirati. Neispravne lijekove zbrinite u ljekarni, ne u smeće ili odvod.

Izazovi nestašice lijekova

• Kada lijek nije dostupan, pacijentu nije važno je li problem nastao u proizvodnji, distribuciji ili sustavu nabave već da do lijeka dođe. Koliko je hrvatski ljekarnički sustav danas otporan na nestašice?

Nestašice lijekova su europski i globalni problem. Moram reći da, iako smo malo tržište, nismo imali puno problema kao neke velike razvijenije EU zemlje. Kao zemlja napravili smo važan korak. Od siječnja 2026. Ministarstvo zdravstva ima vlastiti sustav praćenja nestašica, koji nam daje podatke iz prve linije. Iz ljekarni gdje se nestašica prvo osjeti, ali i iz svih drugih točaka distribucijskog lanca lijekova. Kroz taj sustav dobili smo način kako da pratimo stanje lijekova u RH. Isto tako, kakvi su planovi nositelja odobrenja i distributera lijekova. Također smo dobili osnovu da možemo na vrijeme reagirati u slučaju da našem tržištu prijeti nestašica lijekova. No, otpornost se ne gradi samo uz praćenje. HLJK dosljedno traži, a naš europski pandan PGEU podržava, da ljekarnici dobiju veću fleksibilnost. Navedeno podrazumijeva mogućnost zamjene istovrijednim lijekom, izradu magistralnih pripravaka i bolju razmjenu podataka duž cijelog lanca opskrbe.

Model kliničke zamjene

U velikom broju europskih država omogućeni su i modeli kliničke zamjene lijekova u javnim ljekarnama. Nama je cilj i želja da se taj sustav uredi u interesu pacijenta i sigurnosti njegove terapije. U skladu s tim su išli i naši prijedlozi za izmjene pravilnika Ministarstva zdravstva koji uređuju to područje. Pacijentu nije važno gdje je zapelo, već da dobije terapiju. Sustav mora biti građen tako da to omogući.

Budućnost ljekarništva u HR

• Kad biste mogli promijeniti samo jednu stvar u hrvatskom zdravstvu kako bi ljekarnici mogli bolje skrbiti o pacijentima, što bi to bilo? I što biste voljeli da građani shvate o ljekarni prije nego što sljedeći put u nju uđu?

Mislim da je važno da svi zajedno osvijestimo da je zdravlje najveća vrijednost čovjeka. Možda nam je to važnije nego ikada do sada. Naš javni zdravstveni sustav je vrijednost koja je od velike važnosti za sigurnost i dobrobit sviju nas i svi moramo ulagati da se održi i postane još dostupniji nego što je. Puno je lakše napisati to na papir nego realizirati. No, na nama je što ćemo ostaviti generacijama iza nas.

Ljekarnici su prva i zadnja točka kontakta putovanja svakog našeg pacijenta kroz zdravstveni sustav, najdostupnija zdravstvena ustanova svima, bez obzira gdje žive, vrlo često i jedina te je dužnost HLJK, Ministarstva zdravstva, poslodavaca i na kraju ljekarnika da ih unaprjeđujemo, osnažujemo i podržavamo kako bi bili na usluzi našim građanima.