Prva pomoć je ključna vještina koja može spasiti živote u hitnim situacijama. Razumijevanje osnovnih koraka i prepoznavanje hitnih medicinskih stanja iznimno su važni za brzu i učinkovitu reakciju.

Prepoznavanje hitnih situacija

Prepoznavanje hitnih situacija prvi je korak u pružanju učinkovite prve pomoći. Bitno je primijetiti znakove poput:

• Krvarenja: Vidljivo krvarenje ili unutarnje krvarenje (modrice, npr.).
• Nesvjestica: Osoba koja je izgubila svijest, ali diše.
• Srčani udar: Bol u prsima, znojenje, kratkoća daha.
• Moždani udar: Asimetrija lica, slabost u rukama, nesuvisli govor.
• Gušenje: Nemogućnost disanja ili govora, plava boja kože.

Osnovni koraci

Nakon prepoznavanja hitne situacije, slijede osnovni koraci prve pomoći:

• Osigurati sigurnost: Provjeriti je li mjesto događaja sigurno za pristup.
• Pozvati pomoć: Odmah pozvati hitnu pomoć ili zamoliti nekoga u blizini.
• Provjeriti svijest i disanje: Ako je osoba bez svijesti i ne diše, započeti reanimaciju (umjetno disanje i masažu srca).
• Zaustaviti krvarenje: Primijeniti pritisak na ranu čistim materijalom.
• Stabilizirati ozlijeđene dijelove: U slučaju sumnje na prijelom, imobilizirati ud.

Kako prva pomoć spašava živote?

Najvažnijih 60 minuta nakon nesreće ili ozljede nazivaju se “zlatni sat”. Prva pomoć unutar tog vremena može značajno povećati šanse za preživljavanje i smanjiti posljedice ozljede. Ovo su neke od korisnih informacija:

1. Heimlichov zahvat: Postupak za uklanjanje opstrukcije iz dišnog puta kod gušenja. Vrlo je efikasan i spašava živote u situacijama kada osoba ne može disati zbog zaglavljenog predmeta.
2. CPR (kardiopulmonalna reanimacija): Uključuje kompresije prsnog koša i umjetno disanje. Odraslim osobama potrebno je 100-120 kompresija u minuti na dubinu od 5-6 cm kako bi se povećale šanse za preživljavanje kod srčanog zastoja.
3. Stavljanje u bočni položaj: Ako je osoba bez svijesti, ali diše, treba je postaviti u bočni položaj kako bi se spriječilo gušenje povraćanjem ili jezikom.
4. Zaustavljanje krvarenja: Primjena direktnog pritiska na ranu može zaustaviti ili usporiti vanjsko krvarenje. Ukoliko krvarenje ne staje, potrebno je podignuti ozlijeđeni dio tijela iznad razine srca.
5. Izbjegavanje davanja tekućine ozlijeđenima: Osobama u šoku ili onima koje su izgubile svijest, ne smije se davati tekućina ili hrana, jer to može uzrokovati gušenje.
6. Opekline – korištenje hladne vode: Kod opeklina, zahvaćeno područje treba odmah staviti pod hladnu tekuću vodu na 10-20 minuta kako bi se smanjilo oštećenje tkiva. Nikada ne stavljati led ili maslac na opekline.
7. Mit o pomicanju osobe nakon ozljede: Ne treba pomicati osobu koja je pretrpjela traumu (npr. prometna nesreća), osim ako je neophodno, kako bi se spriječila moguća ozljeda kralježnice.

Znanje prve pomoći može spasiti živote i važno je za svakoga, bilo da se nalazi u obitelji, na poslu ili javnim mjestima! Stoga, ako niste, savjetujemo da prođete kroz tečaj prve pomoći.

Svjetski dan spolnog zdravlja obilježava se svake godine 4. rujna. Održavanje spolnog zdravlja ključno je za prevenciju spolno prenosivih infekcija (SPI), neplaniranih trudnoća, kao i za općenito psihološko i emocionalno zdravlje. No, učinkovita zaštita zahtijeva edukaciju, otvorenost u komunikaciji i pristup odgovarajućim zdravstvenim uslugama.

Kako se zaštititi?

1. Kondomi

Kondomi su jedan od najučinkovitijih načina zaštite od spolno prenosivih infekcija- Ispravno korištenje kondoma može smanjiti rizik od SPI za čak 98%. Zato, uvijek treba imati na umu sljedeće:

• Datum isteka: Kondomi imaju rok trajanja. Upotreba kondoma koji je istekao može povećati rizik od pucanja.
• Pravilno otvaranje: Otvorite pakiranje kondoma pažljivo, izbjegavajući oštre predmete poput zubi ili noktiju koji bi mogli oštetiti kondom.
• Pravilno postavljanje: Kondom treba staviti na vrh penisa u erekciji, ostavljajući malo prostora na vrhu za sakupljanje sperme, a zatim ga pažljivo odmotati duž cijele dužine penisa.
• Upotreba lubrikanata: Korištenje lubrikanata može smanjiti rizik od pucanja kondoma, ali je važno koristiti lubrikante na bazi vode ili silikona, posebno s lateks kondomima. Lubrikanti na bazi ulja mogu oslabiti lateks i uzrokovati pucanje.
• Odstranjivanje kondoma: Nakon ejakulacije, kondom treba pažljivo skinuti dok penis još uvijek ima erekciju, pazeći da se spriječi izlijevanje sadržaja. Korišten kondom treba vezati u čvor i baciti ga u smeće, nikako u WC školjku.

Zanimljivost: Prvi poznati kondomi izrađeni su od lanenih materijala u starom Egiptu oko 1000. godine prije Krista. Kasnije su se koristili materijali poput svinjske kože i ribljih crijeva.

2. Redoviti pregledi i testiranja

Redoviti pregledi kod liječnika i testiranja na SPI su ključni za rano otkrivanje i liječenje infekcija. Neke SPI mogu biti asimptomatske, što znači da osoba možda neće biti svjesna infekcije bez testiranja. Kada i koliko često treba ići na preglede?

• Novi partner ili promjena partnera: Ako započinjete novu vezu ili imate novog seksualnog partnera, preporučuje se testiranje prije stupanja u seksualni odnos bez zaštite. To osigurava da oboje znate svoje zdravstveno stanje i možete poduzeti potrebne mjere zaštite.
• Simptomi SPI: Ako primijetite bilo kakve simptome SPI, poput neobičnog iscjetka, boli tijekom mokrenja, osipa ili čireva na genitalijama, odmah se obratite liječniku. Simptomi se mogu pojaviti ubrzo nakon infekcije, ali mnogi SPI, poput klamidije ili gonoreje, mogu biti asimptomatski.
• Rutinski pregledi: Ako ste seksualno aktivni, preporučuje se testiranje najmanje jednom godišnje, čak i ako nemate simptome. Neki stručnjaci preporučuju češće testiranje za osobe s većim rizikom, poput onih s više partnera ili onih koji prakticiraju nezaštićeni seks.

3. Cjepiva

Cijepljenje je još jedan važan alat u prevenciji SPI. Na primjer, cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV) može značajno smanjiti rizik od razvoja raka grlića maternice i drugih oblika raka povezanih s HPV-om. Cjepivo protiv HPV-a preporučuje se adolescentima. Međutim, cijepljenje je učinkovito i za starije osobe, do 26. godine, a u nekim slučajevima i do 45. godine života. Također, cjepivo protiv hepatitisa B pomaže u prevenciji ove ozbiljne bolesti jetre.

4. Otvorena komunikacija i higijena

Otvorena i iskrena komunikacija s partnerom o spolnom zdravlju, seksualnoj povijesti i upotrebi zaštite od iznimne je važnosti. To može uključivati razgovor o prethodnim SPI, postavljanju granica i dogovoru o vrsti kontracepcije koja najbolje odgovara oboma partnerima. Osobna higijena igra važnu ulogu u očuvanju spolnog zdravlja. Pranje genitalija prije i nakon spolnog odnosa može smanjiti rizik od infekcija. Također, izbjegavanje dijeljenja osobnih predmeta, poput ručnika ili donjeg rublja, može pomoći u sprječavanju prijenosa bakterija i virusa.