Cijepljenje je ključni alat u sprječavanju širenja zaraznih bolesti te se smatra jednim od najvažnijih postignuća suvremene medicine. S ciljem podizanja svijesti o navedenome, posljednji tjedan u travnju obilježava se Svjetski tjedan cijepljenja.

Od čega se sastoje cjepiva?

Obično sadrže jedan ili više antigena, a za stabilnost i učinkovitost zaduženi su sljedeći sastojci:

• Stabilizatori: služe za održavanje stabilnosti sastojaka cjepiva;
• Adjuvansi: poboljšavaju imunosni odgovor na cjepivo i čine ga snažnijim, bržim i održivijim tijekom vremena – jedan od primjera je aluminij;
• Pomoćne tvari: to su neaktivni sastojci, kao što su voda ili natrijev klorid (sol), kao i konzervansi ili stabilizatori kojima se postiže da cjepivo tijekom skladištenja ostane nepromijenjeno i aktivno.

U nekim lijekovima mogu biti prisutne i druge tvari u tragovima koje se koriste u proizvodnom postupku. To je primjerice ovalbumin (protein koji se nalazi u jajima) ili neomicin (antibiotik). Ako postoji mogućnost da te tvari izazovu reakciju u osjetljivih ili alergičnih pojedinaca, njihova se prisutnost navodi u informacijama koje se daju zdravstvenim radnicima i pacijentima. Za sigurnost svih tih sastojaka brinu rigorozna regulatorna tijela i protokoli.

Vrste cjepiva

• Proteinska cjepiva

Cjepiva koja se baziraju na proteinima sadrže fragmente virusa ili bakterija koji nisu štetni, već potiču imunološki sustav da prepozna stvarnu prijetnju i aktivira se u borbi protiv nje. Već dugi niz godina primjenjuju se cjepiva poput onih protiv gripe, tetanusa i hripavca koja se temelje na ovom principu.

Laboratorijski proizvedeni proteini u ovim cjepivima samo potiču imunološki odgovor, ali ne uzrokuju infekciju ili bolest. Često se koriste i adjuvansi, tvari koje pojačavaju imunološki odgovor na cjepivo i poboljšavaju njegovu učinkovitost.

• Cjepiva na osnovi virusnog vektora i mRNK cjepiva

Cjepiva na osnovi mRNA i virusnih vektora sadrže genetske upute za ljudske stanice kako da proizvedu specifični antigen. Te upute se dostavljaju na dva načina: putem molekula poznatih kao messenger RNA (mRNA) ili putem bezopasnog virusa koji nosi genetske informacije.

Kada se osoba cijepi jednom od ovih vrsta cjepiva, njezine stanice interpretiraju te genetske upute i proizvode antigenski protein. Taj protein identificira imunološki sustav kao strano tijelo, potičući aktivaciju imunoloških stanica i proizvodnju protutijela.

Zašto je važno cijepljenje?

Svi smo se barem jednom upitali zašto je važno cijepljenje. Povodom Svjetskog tjedna cijepljenja, naš dr. Nikola donosi nekoliko važnih činjenica o cijepljenju.

• Temeljita ispitivanja prethode stavljanju na tržište

Cjepiva se temelje na znanstvenim istraživanjima i rigoroznim sigurnosnim standardima. Sva cjepiva prolaze kroz temeljita ispitivanja i odobravaju ih relevantne zdravstvene agencije prije nego što se stave na tržište. Moderna cjepiva su sigurna i učinkovita, te pružaju zaštitu od ozbiljnih bolesti.

• Postizanje „imuniteta stada“

Jedna od najvažnijih svrha cijepljenja je postizanje „imuniteta stada“. To znači da što veći broj ljudi u populaciji bude cijepljen, to je manja vjerojatnost širenja zaraznih bolesti.

• Posebno važno za djecu

Redovito cijepljenje djece osigurava da su zaštićeni od ozbiljnih bolesti poput ospica, rubele, zaušnjaka, difterije, tetanusa, pertusisa i hepatitisa B. Cijepljenje štiti ne samo dijete koje je cijepljeno, već i ostalu djecu u školi i vrtiću te zajednicu u cjelini.

• Zaštita osjetljivih skupina

Zarazne bolesti mogu povećati rizik od komplikacija, hospitalizacije i smrtnosti kod rizičnih skupina.  Cijepljenje pruža dodatnu zaštitu tim ranjivim skupinama, čime se smanjuje njihov rizik od infekcija i poboljšava njihovo zdravlje i dobrobit.

• Društvena odgovornost

Cijepljenjem ne štitimo samo sebi, već i druge oko nas. To je posebno važno u slučaju zaraznih bolesti s visokom stopom širenja, gdje cijepljenje igra ključnu ulogu u suzbijanju pandemije i postizanju kolektivnog imuniteta.