Debljina je kronična bolest kod koje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva. Najuobičajeni način procjene stupnja uhranjenosti je indeks tjelesne mase (ITM), odnosno omjer tjelesne mase (kg) i kvadrata visine (m). Tako bi osoba visoka 170 cm koja teži 68 kg imala ITM 23,5 kg/m2 (68/1,7×1,7=23,52). Za nju bismo rekli kako ima normalnu tjelesnu masu, s obzirom na sljedeće smjernice:

Pothranjenost (ITM <18,49)
Normalna tjelesna masa (ITM 18,5-24,99)
Prekomjerna tjelesna masa (ITM 25-29,99)
Debljina (ITM >30)

Još dva parametra mogu biti od koristi za procjenu uhranjenosti, a to su opseg struka (eng. Waist Circumference, WC) i omjer struka i bokova (eng. Waist-to-Hip Ratio, WHR). Potonja mjera je posebno korisna pri utvrđivanju visceralne debljine, odnosno debljina u području trbuha, koja se pokazala značajnim zdravstvenim rizikom. Povećana tjelesna težina prepoznata je kao rizični faktor za razvoj metaboličkog sindroma i niza kroničnih nezaraznih bolesti, kod djece i kod odraslih.

Izvješće o debljini u europskoj regiji

Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (eng. WHO) za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti objavio je Izvješće o debljini u europskoj regiji za 2022. godinu. Izvješće se fokusira na utjecaj okolišnih faktora koji mogu biti povezani s razvojem debljine. Kao i načine kako se debljina kroz cijeli životni vijek može kontrolirati. Posebno se ističu izazovi vremena u kojem živimo. Primjerice ,marketinške aktivnosti usmjerene na djecu te COVID-19 pandemija kao faktor u razvoju debljine.

Trenutno 60 % odraslih osoba europske regije pod nadzorom Svjetske zdravstvene organizacije pati od debljine. Baš kao i jedno od troje djece (29 % dječaka i 27 % djevojčica). Sve te osobe imaju povišeni rizik za razvoj muskuloskeletarnih problema, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih problema, kao i za pogoršanje mentalnog zdravlja.

Debljina kao rizični faktor

Izvješće također prepoznaje debljinu kao jedan od ključnih faktora za razvoj mnogih drugih nezaraznih kroničnih bolesti. Između ostalog i raka. Dapače, ako se osvrnemo na rizične faktore razvoja kroničnih nezaraznih bolesti, debljina je četvrti po redu rizični faktor. I to odmah nakon visokog krvnog tlaka, nepravilne prehrane i pušenja. Također, debljina je vodeći rizični čimbenik za razvoj invaliditeta. Naime, kada se promotre osobe koje žive s invaliditetom, čak 7 % ukupnih godina života provedenih s invaliditetom uzrokovano je debljinom. Ono što je posebno zabrinjavajuće, činjenica je da i svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Ima li Hrvatska problem s debljinom?

U razgovoru s dijabetologom prof.dr.sc. Darijom Rahelićem saznali smo više o problematici debljine u Hrvatskoj. Istaknuo je da je Hrvatska u korak s Europom i svijetom po pitanju dostupnosti ne samo lijekova, već i svih drugih oblika pomagala za liječenje šećerne bolesti. Također, da je nužno pratiti ishode liječenja i ulagati napor u edukaciju kako bi ti ishodi odgovarali dosezima medicine.

Kao predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, doc. Dario Rahelić poručuje da šećerna bolest nije “tamo negdje”, već da je ona svugdje oko nas. Poslušajte više u našem razgovoru.

Životne navike

Debljina je prije svega uzrokovana životnim navikama. Iako je današnji stil života pretežno sjedilački, zbog brzine protoka informacija nerijetko imamo dojam kako je prebrz. Neke esecijalne životne potrebe, popust sna i hranjenja, nekima lako padnu u drugi plan jer stave prioritet na nešto drugo, što se u tom trenutku čini bitnijim.

Brza hrana

Hrana koja se unosi tijekom dana trebala bi biti kvalitetna i raznovrsna, bogata hranjivim tvarima. No, u gore spomenutom brzom tempu života te često prisutnom stanju stresa, tijelo može tražiti specifične vrste hrane koje su brzi izvori energije. Tako se javlja žudnja za slatkom, masnom ili slanom hranom, što vodi posezanju za brzom hranom, slatkišima i grickalicama. Ta hrana će doista zadovoljiti tu trenutnu potrebu za energijom, no neće doprinijeti niti osjećaju sitosti, niti će tijelu pružiti hranjive tvari koje su mu doista potrebne u tom trenutku.

Dobro su poznati čimbenici koji vode debljanju, kao i djelotvorne metode gubitka tjelesne težine, ali svejedno debljina desetljećima ostaje aktualan javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. Debljina nije samo problem viška kilograma, već kompleksna međuigra niza osobnih i socijalnih faktora. Proces mršavljenja, da bi bio održiv i učinkovit, zahtijeva cjelovitu promjenu životnog stila. To se lakše odvija uz nadzor i pomoć stručnih osoba. Nutricionist Vam može preporučiti prehrambene smjernice u skladu s Vašim potrebama i stilom života. Kineziolog najprikladnije vježbe s obzirom na kondiciju i zdravstveno stanje. Dok psiholog može biti podrška u cijelom procesu promjene navika, ali i prihvaćanja sebe.