Multipla skleroza (MS) je kronična upalna bolest od koje boluje više od tri milijuna ljudi, što ju čini globalnim izazovom. Statistički gledano, žene obolijevaju čak dva puta češće od muškaraca, a kod većine se znakovi bolesti javljaju između 20. i 45. godine. O simptomima smo s neurologom Ivanom Adamecom već razgovarali, a sada je došao red na dijagnozu i liječenje multiple skleroze:

Dijagnoza multiple skleroze

Dijagnoza multiple skleroze (MS) postavlja se kod osoba koje iskazuju određene simptome koji pobuđuju sumnju na ovu bolest. Prvi korak u procesu dijagnostike je klinički pregled radi verifikacije tih simptoma i pronalaženja znakova oštećenja središnjeg živčanog sustava.

Ako se utvrdi prisutnost takvih znakova, ključna dijagnostička metoda je magnetska rezonanca, uglavnom mozga, a ponekad i leđne moždine, ovisno o simptomima. Cilj je utvrditi postoje li lezije koje su tipične za MS i imaju specifičan izgled.

• Važno: Nije svaka promjena na MRI-u multipla skleroza, već se traže jasno definirane lezije koje prate karakterističnu kliničku sliku.

Dodatno, lumbalna punkcija igra važnu ulogu u postavljanju ispravne dijagnoze. Ova procedura uključuje uzimanje uzoraka likvora, tekućine koja se nalazi u mozgu, kako bi se potražile eventualne upalne promjene.

Također, provode se i evocirani potencijali, koji prate kako se podražaji poput vida, sluha ili osjeta prenose kroz mozak. Ovo pomaže u otkrivanju problema u provođenju impulsa od periferije do centara u mozgu, što može varirati od osobe do osobe. Vrijeme od prvih simptoma do postavljanja ispravne dijagnoze MS-a može biti varijabilno. Ključno je obaviti klinički pregled kod osoba s određenim simptomima kako bi se brže identificirala bolest, osobito ako su simptomi izraženi ili teški.

Multipla skleroza i geni

Uzroci MS-a nisu potpuno poznati, ali vjeruje se da je rezultat interakcije genetske predispozicije i određenih okolišnih čimbenika. Iako nije nasljedna bolest u užem smislu, prisutnost MS-a u obitelji, osobito u prvom koljenu srodstva, povećava rizik.

Razni faktori, poput infekcije Epstein-Barr virusom, niske razine vitamina D, prekomjerne težine i pušenja, mogu povećati rizik od razvoja MS-a. Međutim, ti faktori sami po sebi nisu dovoljni za razvoj bolesti.

Liječenje

Postoji širok spektar lijekova koji se koriste u liječenju različitih oblika MS-a, uključujući tablete, potkožne injekcije i infuzije. Izbor terapije ovisi o stadiju bolesti i prezentaciji simptoma.

Cilj liječenja je sprečavanje budućih oštećenja i razvoja novih lezija i simptoma. Važno je započeti liječenje što je prije moguće nakon postavljanja dijagnoze kako bi se maksimalno sačuvala funkcija mozga i kontrolirali simptomi.

Nema lijeka koji može izliječiti već nastalo oštećenje središnjeg živčanog sustava. Stoga su terapije usmjerene na sprječavanje budućih oštećenja i poboljšanje kvalitete života osoba koje boluju od MS-a.