Moždani udar jedan je od najčešćih uzroka onesposobljenosti danas, uz demenciju te oštećenja mozga zbog prometne nesreće. Svake godine, 29. listopada se obilježava Svjetski dan moždanog udara. Ovogodišnja tema je “Svaka minuta je bitna“, kako bi se osvijestila važnost brze reakcije, uz moto #actFAST

Akronim F.A.S.T.. osim kao podsjetnik da je potrebna brza reakcija (eng. fast = brzo), služi kao podsjetnik na što je važno obratiti pažnju u prvim minutama nakon sumnje na moždani udar:

F – face, odnosno lice: Najjednostavniji test je zamoliti osobu sa sumnjom za moždani udar da se nasmiješi. Obratite pažnju je li jedna strana lica obješena?

A – arm, odnosno ruke: Ponovno, zamolite osobu da podigne obje ruke te obratite pažnju podiže li obje ruke?

S – speech, odnosno govor: Upitajte jednostavno pitanje ili zamolite da ponovi jednostavnu rečenicu pa obratite pažnju na jasnoću izgovorenog. 

T – time, odnosno vrijeme: Ako opazite teškoće pokreta lica ili ruku te teškoće s govorom, što prije nazovite hitnu pomoć na 112!

Posljedice moždanog udara

Razlikujemo dvije vrste moždanog udara:

• Ishemijski moždani udar, zbog začepljenja krvne žile krvnim ugruškom
• Hemoragijski moždani udar, koji nastaje zbog  pucanja krvne žile u mozgu, izazivajući krvarenje unutar lubanje.

Nakon moždanog udara, mogu se javiti brojni izazovi:

• Smetnje pamćenja i koncentracije
• Nemogućnost održavanja pažnje
• Teškoće formiranja misli i rečenica
• Govorne poteškoće
• Motoričke poteškoće
• Promjene u izražavanju emocija
• Promjene u ponašanju
• Teškoće snalaženja u prostoru i vremenu.

Ovakvi događaji uzrokuju niz teškoća kod pojedinca, ali mijenjaju i dinamiku unutar obitelji. Suživot s ovim posljedicama nije lagan. Očekuje puno prilagodbe osoba koje su u blizini i/ili skrbe za osobu nakon preboljelog moždanog udara.

I oboljelom i bliskim osobama javlja se isto pitanje: Je li moguć oporavak nakon moždanog udara?

Oporavak nakon moždanog udara

Iako se pacijent redovito usmjeri na fizikalnu rehabilitaciju, ne smije se zaboraviti kognitivna rehabilitacija!

Do koje je mjere moguć oporavak nakon moždanog udara, u najvećoj mjeri ovisi o stupnju oštećenja. Kako bi se utvrdila oštećena područja te stupanj oštećenja, preporučuje se napraviti neuropsihologijsku obradu. Provodi se individualno, nizom standardiziranih testova, kako bi se utvrdila razina kognitivnog i emocionalnog funkcioniranja. Vrsta procjene temelji se na simptomima osobe te ranijim nalazima bolničke obrade.

Nalaz neuropsihologijskog testiranja dobra je osnova za kreiranje plana neuropsihologijske rehabilitacije. Testiranje i rehabilitaciju provode iskusni klinički psiholozi.

Primjerice, testiranjem su utvrđene teškoće održavanja pažnje i pamćenja, te promjene u ličnosti. Plan rehabilitacije se stoga bazira na vježbama održavanja pažnje te na razgovoru (psihološkom savjetovanju). Učestalost susreta će također biti dogovorena na temelju dobivenih nalaza.

Prepreke u rehabilitaciji nakon moždanog udara

U praksi se uočava dosta prepreka u ostvarenju ciljeva rehabilitacije. S jedne strane, sama osoba nakon preboljenog moždanog udara može imati sniženu motivaciju sudjelovati u rehabilitaciji. No, česta prepreka je i motivacija bliskih osoba. Usluge neuropsihologijske rehabilitacije nisu široko rasprostranjene pa često osobu treba voziti ili dovoditi na susrete.

No, ustrajnost i strpljenje svih uključenik, neophodne su za oporavak nakon moždanog udara!