Pohranjivanje viška hrane može donijeti velike promjene kako na globalnoj razini, tako i na razini pojedinca. Procjenjuje se kako prosječni stanovnik Hvatske stvori čak 97 kg otpada od hrane. Osim što je to veliki humanistički problem s obzirom da je dijelu populacije nedostupna kvalitetna hrana, otpad od hrane je i ekološki problem. Glavni razlog je onečišćenje. Pročitajte više na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Svakako, kada bismo bolje iskorištavali hranu, smanjili bi nam se mjesečni izdaci za hranu,ujedno i količina otpada koju proizvodimo u kućanstvu.
Zbog globalnosti ovoga problema, prema odluci Ujedinjenih naroda, 29. rujna obilježava se Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane. Cilj je osvijestiti problem otpada od hrane u društvu.

Otpad hrane podrazumijeva dva pojma, gubitak hrane i bacanje hrane. Gubitak hrane posjeljdica je neprikladnog rukovanja hranom tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade i transporta hrane. Ovaj problem je ipak karakterističniji za zemlje u razvoju. S druge strane, bacanje hrane je problem razvijenog dijela svijeta, a u njemu sudjeluju trgovci, ugostitelji i pojedinci unutar svog kućanstva.

Mi vas potičemo da razmišljate o hrani i prehrambenim navikama. Kao i da trgovinu idete s popisom za kupnju.  Eventualan višak hrane podijelite s dragim osobama ili pohranite za kasniju konzumaciju.

Pohranjivanje viška hrane: 5 važnih stvari

1. Temperatura: Nakon kuhanja, obrok je bitno ohladiti na sobnu temperaturu, a tek zatim spremiti u hladnjak. Međutim, hrana ne bi smjela biti dulje od 2-3 h na sobnoj temperaturi.

2. Čistoća: Bitno je pripaziti da se ostacima hrane koji su namjenjeni za naknadnu konzumaciju ne baratamo prljavim rukama ili ne odlažemo na nečiste površine.

3. Razvrstavanje: Hranu koju odlažemo na dulje vrijeme u zamrzivač bitno je pohraniti u ambalažu u kojoj će biti dobro zatvorena, bez dotoka zraka.

4. Odmrzavanje: Bitno je postupno i polako odmrzavati hranu, a potom ju prilikom grijanja dovesti do vrenja kako bi se uništilo eventualno prisutstvo patogenih bakterija.

5. Vrijeme: Riba i meso u hladnjaku može stajati 1-2 dana, salate 3-5 dana, a juhe i variva 3-4 dana. Smrznuta složena jela mogu u zamrzivaču stajati do 6 mjeseci.

Naša nutricionistkinja Andrea Bilandžija objašnjava detaljnije kako pohraniti ostatke hrane te na što pripaziti kod ponovne konzumacije.