Svjetski dan sigurnosti pacijenata, koji se obilježava svake godine 17. rujna, inicijativa je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokrenuta 2019. godine. Cilj ovog dana je podići svijest o važnosti sigurnosti pacijenata i promicati globalne akcije koje će smanjiti rizike od štetnih posljedica u zdravstvenoj skrbi. Sigurnost pacijenata nije samo odgovornost zdravstvenih djelatnika – i pacijenti imaju ključnu ulogu.

Ovogodišnja tema naglašava “Angažman pacijenata za sigurnu zdravstvenu skrb”, s ciljem poticanja na sigurnost pacijenata, odnosno da aktivno sudjeluju u svom liječenju.

Savjeti za pacijente

1. Postavljajte pitanja i tražite pojašnjenja

Nikada se ne bojte pitati liječnika ili medicinsko osoblje ako nešto ne razumijete. Bez obzira na to je li riječ o dijagnozi, terapiji ili pretragama, važno je da ste potpuno svjesni što vaš plan liječenja podrazumijeva. Tražite dodatna objašnjenja sve dok ne razumijete svaki korak.

2. Aktivno sudjelujte u donošenju odluka

S obzirom na to da vi najbolje poznajete svoje tijelo i simptome, važno je da budete uključeni u odluke vezane uz vaše zdravlje. Recite liječnicima kako se osjećate i kakve su vaše reakcije na terapiju te se slobodno uključite u raspravu o opcijama liječenja.

3. Informirajte liječnike o svojoj povijesti bolesti

Jedan od ključnih elemenata sigurnosti je pružanje točnih informacija o vašem zdravstvenom stanju. Liječnici trebaju znati jeste li već imali neke reakcije na lijekove, imate li alergije, kao i koje terapije ili dodatke prehrani trenutno koristite.

4. Provjerite lijekove i terapiju

Uzimanje lijekova u skladu s liječničkim uputama je ključno. Provjerite je li vam ispravno propisana terapija te budite pažljivi s doziranjem. Ako niste sigurni, slobodno pitajte ljekarnika ili liječnika za pojašnjenje.

5. Budite informirani o svom stanju

Što više znate o svojoj dijagnozi, to ćete bolje moći prepoznati simptome ili potencijalne nuspojave terapije. Tražite vjerodostojne izvore informacija i educirajte se o tome kako održavati zdravlje.

Primjer: Zamislite da ste na terapiji jer bolujete od određene kronične bolesti. Vi najbolje poznajete svoje simptome, kako reagirate na terapiju i koji su vam izazovi u svakodnevici. Otvorenom komunikacijom s vašim liječnicima možete spriječiti eventualne pogreške ili neželjene učinke terapije.