Iz daleke Kine potječe jedna drevna metoda liječenja koja se pokazala korisnom u brojnim stanjima. Riječ je dakako o akupunkturi. Sam naziv metode dolazi od latinskih riječi „acus“ (igla) i „pungere“ (ubadati). Ovaj je naziv prvi puta upotrijebio Nizozemac Wilhelm Ten Rijn u 16. stoljeću. Pomaže li akupunktura kod migrene, istražili smo u našem časopisu MedSpot.

Povijest akupunkture

Povijesno gledano, akupunktura datira još iz 2800. godine pr. Kr., a prvi zapisi o njoj pronađeni su u Kini. Ključni tekst koji opisuje ovu tehniku je Unutarnji kanon (Nei Jing), napisan od strane Žutog Cara (Huángdì), koji je živio oko 2698. – 2596. pr. Kr. Ovo je najstariji sačuvani kineski klasik o medicini te sadrži informacija o raznim aspektima tradicionalne kineske medicine, uključujući akupunkturu. Akupunktura ima bogatu povijest koja se proteže tisućama godina, a koliko je vrijedna, svjedoči činjenica da je i dalje relevantna u suvremenoj medicini.

Kako se primjenjuje?

Akupunktura se primjenjuje ubadanjem igala u određene točke na tijelu kako bi se postigla terapeutska korist. Ova tehnika je sigurna, a nuspojave su obično blage, kao što su modrice, pospanost, ili lagana bol na mjestu uboda. Još uvijek nije potpuno razjašnjen mehanizma djelovanja akupunkture,, ali se vjeruje da stimulacija određenih točaka može inhibirati prijenos boli u središnjem živčanom sustavu i potaknuti oslobađanje prirodnih analgetika, kao što su endorfini.

Tradicionalna i zapadna medicina

Ova terapija podijeljena je na tradicionalnu kinesku medicinu (TCM) i zapadnu medicinsku akupunkturu (ZMA). Prema TCM-u, životna energija poznata kao „qi“ teče kroz tijelo kroz 14 meridijana i 360 točaka. Qi održava ravnotežu između dviju suprotstavljenih sila, poznatijih kao ying i yang. Sukladno tomu, kada dođe do disbalansa, odnosno blokade živote energije, nastaju razne bolesti. Kineska medicina vjeruje kako se dijagnoza uspostavlja pregledom očiju, jezika i plusa, a uloga akupunkture je uspostavljanje normalnog protoka energije. Naravno, liječenje akupunkturom nije jednako za svako zdravstveno stanje. Terapija je prilagođena pacijentu, odnosno individualna, a uključuje i prehrambene savjete te herbalnu medicinu.

S druge strane, zapadna medicina, teoriju o djelovanju akupunkture temelji na fiziologiji, anatomiji i patologiji. Dijagnoza se tako temelji na znanstvenim metodama, a djelovanje akupunkture objašnjava se kroz opuštanje tjelesnih tvari i neuromodulaciji mozga. Tako je 1979. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sastavila listu indikacija za primjenu akupunkture utemeljenu na kliničkom iskustvu, a ne na kontroliranim znanstvenim studijama. To su bolesti neuromuskularnog sustava, respiratornog sustava, probavnog sustava te bolesti oka.

Istraživanja i teorije o djelovanju akupunkture

Da bi se razumjela učinkovitost akupunkture u liječenju određenih bolesti i stanja, potrebno je pregledati rezultate dosadašnjih istraživanja. Naime, postoji niz teorija o djelotvornosti akupunkture pa su provedene razne studije koje uspoređuju učinak „prave“ i „lažne“ akupunkture. Kako bi se zadržala objektivnost rezultata istraživanja, najbolje je da ni ispitivač ni ispitanik ne znaju koja je vrsta primijenjena.

Konkretno za migrenu, istraživači su proučili 22 studije s više od 3.000 pacijenata. Uspoređivali su pravu akupunkturu s lažnom akupunkturom i profilaktičkom terapijom. Rezultati su pokazali da je prava akupunktura smanjila broj migrenskih napada za 50%, dok su lažna akupunktura i profilaktička terapija smanjili broj napada za nešto manje. Također je objavljena meta analiza studija objavljenih do početka 2016. godine koja je uključivala više od 2.300 bolesnika. Cilj je bio istražiti učinkovitost akupunkture u liječenju tenzijske glavobolje, odnosno dokazati je li efikasnija od fizikalne terapije, masaže, relaksacijskih tehnika i naravno, lažne akupunkture. U sedam studija rezultati su pokazali više od 50%-tne redukcije napadaja u 50% bolesnika na „pravoj” te 43% na „lažnoj” akupunkturi. Nakon perioda praćenja od šest mjeseci, rezultati su bili isti. Istraživanje je također pokušalo usporediti akupunkturu s masažom i fizikalnom terapijom, ali rezultati nisu bili pouzdani zbog lošeg dizajna studija.

Iz navedenih istraživanja jasno je da akupunktura može biti korisna u smanjenju migrenskih i tenzijskih glavobolja, no svakako treba naglasiti da rezultati mogu varirati. Zato je uvijek najbolje posavjetovati se s liječnikom.

Generalno gledano, valja spomenuti kako je 1997. znanstvena komisija u sklopu konferencije „National Institutes of Health“ pregledala više od 2.000 znanstvenih studija na temu akupunkture. Zaključak je bio da postoje dokazi koji podržavaju primjenu akupunkture kao dodatne terapije ili kao alternativne metode liječenja za određene zdravstvene tegobe.

Utjecaj akupunkture na tijelo

Prednost akupunkture jest što se radi o sigurnoj i relativnoj jeftinoj metodi s rijetkim nuspojavama poput hematoma, pospanosti i slično. Zahvaljujući sterilnim iglama, smanjen je rizik od infekcije. Svaka sesija traje između 20 do 30 minuta, ovisno o zdravstvenom stanju. U akutnim slučajevima može se primjenjivati 2-3 puta tjedno pa čak i svakodnevno. Kod kroničnih stanja, akupunktura se preporučuje se jednom tjedno, ukupno 10 tretmana. Znanstvena istraživanja na životinjama i ljudima su pokazala da akupunktura može potaknuti različite biološke reakcije.

Te reakcije mogu se pojaviti na mjestu uboda ili dalje od njega, putem živčanih signala. To može aktivirati različite puteve koji utječu na određene fiziološke procese u tijelu. Naime, akupunktura može potaknuti oslobađanje endorfina, što dovodi do povećanog protoka krvi i promjena u načinu na koji tijelo obrađuje bol. Također, može potaknuti oslobađanje drugih prirodnih tvari koje pomažu u kontroli boli i raspoloženju. Nadalje, istraživanja su pokazala da akupunktura može utjecati na neurotransmitere, hormone te regulaciju protoka krvi u tijelu, kako u središnjem tako i u perifernom živčanom sustavu. Smatra se i da može utjecati na imunološke funkcije.

Akupunktura se većinom koristi za ublažavanje nelagode povezanih s raznim bolestima i stanjima poput:

• Migrenske i tenzijske glavobolje
• Menstrualnih tegoba
• Bolova u vratu
• Vrtoglavice
• Šuma u uhu
• Križobolje
• Zubobolje itd.

Smjernice

Akupunktura danas je dio zdravstvene skrbi u brojnim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Smjernice The National Institute for Health and Care Exellence (NICE) iz 2012. godine sugeriraju da se akupunktura može primijeniti za kroničnu tenzijsku glavobolju u 10 tretmana, tijekom pet do osam tjedana. Akupunktura se također preporučuje za liječenje migrene, kada lijekovi nisu djelotvorni.

U Hrvatskoj se akupunktura kao metoda liječenja raznih vrsta kronične boli te migrene, koristi gotovo 20 godina. Naime, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje omogućuje javnim zdravstvenim ustanovama fakturiranje akupunkture, a brojne bolnice imaju i organizirane ambulante za bol u kojima rade specijalisti za liječenje boli i primjenu akupuntkure. Tako je hrvatsko zdravstvo uspješno omogućilo pacijentima akupunkturno liječenje na uputnicu.

Da je zaista djelotvorna, svjedoči činjenica da se ova metoda liječenja koristi već tisućama godina. Iako mehanizam djelovanja akupunkture još uvijek nije potpuno razjašnjen, istraživanja sugeriraju djelotovrnost ove metode u korist liječenju raznih stanja, uključujući i migrene. No, uvijek je preporučljivo konzultirati se s liječnikom prije početka terapije kako bi se osiguralo da je ovo odgovarajuća opcija za vas i u skladu s vašim zdravstvenim stanjem. Kako i kod svake terapije pa tako i kod akupunkture, treba imati na umu da čarobni štapić (u ovom slučaju iglice) za otklanjanje boli ne postoji i zato je vrlo važna primjena u skladu s preporukom liječnika na temelju dobre dijagnoze.

Više o migreni doznajte u časopisu MedSpot.