Koja je i kakva povezanost migrene i stresa? Možemo li tehnikama za upravljanje stresa smanjiti ili ublažiti pojavu migrene? Kako se definira uopće stres? Ovo su samo neka od pitanja na koja dr. sc. Anđela Đinđić donosi odgovor u nastavku.

Što je stres?

Za bolje razumijevanje povezanosti stresa i migrene valja se prisjetiti i podsjetiti što je ustvari stres. Danas tu riječ često čujemo. U običnim svakodnevnim razgovorima kao i u razgovorima o ozbiljnim temama koje se odnose na zdravlje, posao, međuljudske odnose, određene situacije i slično. No, valja imati na umu da je stres produkt subjektivne percepcije određene situacije. Ili pak pojave koju pojedinac u datom trenutku doživljava kao zahtjevnu, potencijalno prijeteću ili tešku procjenjujući da ne posjeduje sposobnosti, vještine ili alate za suočavanje s njima. Time postaje jasno da ista situacija za nekoga može biti jako stresna i izazvati intenzivne reakcije, kako psihološke tako i tjelesne. Dok za drugu osobu može biti sasvim obična svakodnevna situacija.

• Važno: Prema nekim podacima, stres je kod gotovo 70% osoba okidač za migrenu. Jedno je istraživanje otkrilo da je 50-70% osoba imalo značajnu povezanost između njihove dnevne razine stresa i njihove dnevne pojave migrene. Ako k tomu osobe dodatno razmišljanju i strepe od toga kada će se dogoditi sljedeći „napad“ boli time se dodatno pogoršava situacija. Pa se može javiti mentalna i fizička iscrpljenost.

Kada se stresori, odnosno okidači koje osoba percipira kao uzrokom stresa pojavljuju često oni mogu promijeniti normalan odgovor fiziološkog sustava. To može dovesti, na razini mozga, do promjena u moždanim mrežama kako na strukturalnoj tako i na funkcionalnoj razini. Ono što se događa kao posljedica je abnormalna reakcija na uvjete iz okoline. Bilo psihološke ili fiziološke. Mnogi znanstvenici do sada pokušavali su detaljnije proučiti i vezu između pojave učestalih migrena kao svojevrsnog obrambenog mehanizma kojeg tijelo na neki način „aktivira“ da bi se suočilo ili izbjeglo potencijalno „opasnu“- stresnu situaciju. Stoga, mnogi na pojavu migrene gledaju upravo kao na neadekvatan mehanizam suočavanja sa stresnim situacijama.

Simptomi migrene

Kao što stres može biti okidač za migrenu, tako i puštanje nakon stresnog razdoblja može biti okidač za pojačanu bol. Migrena nije klasična glavobolja. Može se manifestirati kroz razne simptome, kao što su:

• Pulsirajuća bol na jednoj ili obje strane glave;
• Glavobolja
• Bol na području sljepoočnice ili iza jednog oka
• Mučnina
• Povraćanje
• Osjetljivost na svjetlo ili zvukove

Znanstvenici vjeruju da migrena dolazi kao odgovor na promjene u razinama određenih kemijskih reakcija ili neuroprijenosnika u mozgu, poput serotonina. Stres naime, nije jedini uzrok te postoje brojne nepoznanice vezane uz ovu intenzivnu bol. Prema dosadašnjim saznanjima izgleda kako migrenu možemo prevenirati prevenirajući stres. Odnosno, koristeći se tehnikama za bolje nošenje sa stresom i tehnikama za opuštanje.

Kao što je prethodno spomenuto u gotovo 70% pojedinaca koji pate od migrene, stres joj je glavni pokretač a posebice je to vidljivo kod osoba koje pate od kronične dnevne migrene iza koje stoje obično visoke razine stresa. Dodatni teret boli pridodaju endogeni (hormonski), egzogeni (fizički) ili psihološki stresori (trauma, zlostavljanje, …). K tomu valja naglasiti da kod žena dodatni stresor mogu biti menstruacije. Tada se javlja intenzivnija bol i dulja prisutnost migrene. Osim toga, migrena se može javiti kao komorbiditet brojnim bolestima mozga.

Kako se opustiti?

Mnogi će reći smanjiti stres. No, što ako ne znate kako to napraviti ili smatrate da vaša svakodnevica ne može biti bez stresa? Bijeg ili odgađanje sa suočavanjem sa izvorom stresa zasigurno nije rješenje. Jedna od potencijalno korisnih metoda jesu vježbe za relaksaciju i opuštanje. Međutim, ne samo u trenutku kada vas „uhvati“ bol, migrena ili kada osjetite da ste pod pritiskom bilo zbog privatnog ili poslovnog života, već redovna primjena tehnika za relaksaciju i umirivanje tijela i uma kojima možemo na neki način dovesti u harmoniju svoj unutarnji i vanjski svijet.

Također, važno je i osvijestiti što je to što predstavlja napetost ili stres. Točnije, od kuda dolazi i kako reagirate u određenoj situaciji. Dobro je detaljnije osvještavati te samostalno ili uz pomoć stručne osobe potražiti način kako se nositi sa situacijama, stresorima i pojavama. Jedan od konkretnih načina jest i jednostavno planiranje svakodnevnih obveza. Isto tako i uredan način života koji podrazumijeva ustaljeni ritam. To podrazumijeva kvalitetan san, redovno konzumiranje uravnoteženih, raznovrsnih obroka te kretanje i upravljanje stresom. Ovakvim metodama ne bježimo od stresa već mijenjamo naš odgovor, fiziološki i psihološki, na situacije koje smo percipirali stresnima. Upravo na ovakav način preveniramo pojavu migrene jer se radi na smanjenju intenziteta stresa.

Stres je neizbježan

Stres ne možemo izbjeći, jer je njegova funkcija da nas na neki način održi na životu. I do neke mjere „grura“ izvan vlastite zone ugode. Ono što možemo, i danas nam je jako potrebno, je naučiti odmoriti se, dati sebi vremena i prostora za provesti vrijeme opuštajući se, omogućujući tako da se tijelo opusti, regenerira na neki način i osnaži za nova iskustva. Isto je kada je u pitanju i migrena koja je danas sve češće prisutna i kako kažu oni koji od migrene pate, nitko ne može ni zamisliti kolika i kakva je to bol dok je osobno ne iskusi. Ako možemo prevenirati bol, budimo malo samosuosjećajniji i nježniji prema sebi te postupajući iz ljubavi prema sebi krenimo već danas čuvati zdravlje koje imamo jer sutra tko zna kako ćemo i koliko stresno reagirati na neke situacije.