Glavobolja – kako si pomoći

virtualna 06.07.2020

Nema osobe koja nije iskusila glavobolju, u slabijoj ili snažnijoj varijanti. Mnogi su i oni koji se s ovim stanjem svakodnevno nose. Povodom toga, liječnica Anita Marčinko dosnosi savjete za samopomoć i liječenje. Situacija u kojoj se nalazimo, pojašnjava dr. Marčinko, plodno je tlo za pojavu glavobolje. Što zbog stresa, što zbog dugotrajnog boravka u zatvorenom prostoru, bez opcija šetnje koja inače može itekako pomoći u relaksaciji i otklanjanju tegoba. Dodatno, pojašnjava moguće uzroke glavobolje, ali i kada je vrijeme za javljanje liječniku.

Poslušajte!

Primarna ili sekundarna glavobolja

Svaki bol u području glave je glavobolja. Razlikujemo primarne i sekundarne glavobolje. Kod primarnih je glavobolja bolest sama po sebi, a kod sekundarnih je bol u području glave, simptom nekog drugog stanja. Primjerice, migrena je jedna od najpoznatijih primjera primarne glavobolje. Karakterizira ju pulsirajuća, intenzivna bol koja obično zahvaća jednu stranu glave i može biti popraćena mučninom, povraćanjem ili osjetljivošću na svjetlost i zvuk. Osim migrene, u primarne glavobolje spadaju tenzijska i cluster glavobolja. Svaka ima točno određene dijagnostičke kriterije, a neurolog postavlja dijagnozu na temelju detaljnog razgovora o pacijentovoj medicinskoj povijesti, neurološkog pregleda te isključivanja drugih mogućih uzroka simptoma.

Sekundarne glavobolje su simptom nekog drugog osnovnog stanja. To znači da postoji osnovna bolest ili poremećaj koji izaziva glavobolju. Primjer sekundarne glavobolje je ona uzrokovana upalom sinusa. Odnosno, bol se pojavljuje kao posljedica infekcije sinusa. Važno je napomenuti da ove vrste glavobolja mogu biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Zato je bitno obratiti se liječniku radi dijagnoze i liječenja.

Glavobolja je često i simptom teškoća mentalnog zdravlja ili preplavljenosti stresom. Iako će pomoći tableta protiv bolova, za dugoročno smanjenje učestalosti pojave glavobolje uzrokovane stresom, nužno je poraditi na mentalnom zdravlju. Tu ulogu imaju stručnjaci za mentalno zdravlje, poput psihologa, psihijatara ili terapeuta. Terapijski pristupi, poput kognitivno-bihevioralne terapije, mogu pomoći u suočavanju sa stresom, anksioznošću i depresijom, što može smanjiti i učestalost glavobolja.

Savjete možete potražiti i u našoj Virtualnoj ordinaciji za mentalno zdravlje.

PITAJTE NAŠE STRUČNJAKE

Imate pitanje?

U 2022. godini pristiglo nam je 227 Vaših upita. Slušamo Vas!

Pitajte naše stručnjake
Virtualna ordinacija

Suradne ustanove

Copyright © Dedal Komunikacije d.o.o. Sva prava pridržana.