Vrućine mogu biti iscrpljujuće, stoga nije ni čudo da mnogi traže načine kako se rashladiti i iznutra. Pritom se često spominje hrana koja hladi. Lubenica, krastavci, jogurt, metvica i zeleni čajevi samo su neki od “hladnih favorita”. No, postoji li zaista znanstveni temelj iza tvrdnje da određena hrana može sniziti tjelesnu temperaturu ili je riječ o još jednom prehrambenom mitu?

Što zapravo znači “hrana koja hladi”?

Naša tjelesna temperatura regulira se kroz niz mehanizama; znojenje, širenje krvnih žila, disanje i promjene u metabolizmu. Kad jedemo, tijelo troši energiju na probavu, apsorpciju i pohranu nutrijenata. Taj proces naziva se termogeneza izazvana hranom. Neka hrana, posebno bogata proteinima, može privremeno povisiti tjelesnu temperaturu jer zahtijeva više energije za probavu.

S druge strane, hrana s visokim udjelom vode i manje kalorija, poput voća i povrća, ima manji termogeni učinak i može pružiti osjećaj hlađenja, ali više subjektivno nego što zaista snižava unutarnju tjelesnu temperaturu.

Hrana i tjelesna temperatura – postoji li veza?

Kao što je spomenuto, lagani, vodom bogati obroci, poput svježeg voća i povrća, uzrokuju manji porast topline u tijelu. Namirnice poput lubenice, krastavca i salate sadrže više od 90 % vode, što pridonosi hidraciji organizma i subjektivnom osjećaju hlađenja. Osim toga, ako ih konzumiramo hladne, dodatno ćemo smanjiti osjećaj vrućine. No, to je više termički učinak same hrane nego njezin kemijski sastav.

Začinjena hrana kao iznenađujući saveznik

Iako zvuči nelogično, ljuta hrana, primjerice čili papričice, također može imati hlađenje kao krajnji učinak. Kapsaicin, tvar koja papričicama daje ljutinu, stimulira receptore za toplinu u ustima i potiče znojenje. A znojenje je prirodan mehanizam hlađenja tijela. Zato se u mnogim toplim zemljama jede začinjena hrana, ne zato što “hladi”, nego zato što pomaže tijelu da se rashladi putem znojenja.

Psihološki aspekt

Važno je napomenuti da pojam hrana koja hladi često ima i subjektivnu komponentu. U vrućim danima instinktivno biramo lakšu hranu, hladna pića, voće i salate, jer nam takva prehrana jednostavno više odgovara. Taj osjećaj ugode nije zanemariv jer utječe na naš doživljaj temperature, raspoloženje i energiju.

Zaključak – mit ili istina?

Dakle, hrana koja hladi nije mit, ali nije ni čarobna. Ne postoji namirnica koja će doslovno “smanjiti” tjelesnu temperaturu na razini koja bi imala klinički značaj. No određene namirnice, osobito one bogate vodom i siromašne mastima, mogu pomoći tijelu da se lakše nosi s vrućinom. Uz to, začinjena hrana može pospješiti znojenje i tako posredno pomoći u hlađenju tijela.

Koju hranu birati ljeti?

Iako nijedna namirnica neće „magično“ sniziti tjelesnu temperaturu, neke doista mogu pomoći da se osjećamo bolje za vrijeme vrućina:

• Voće i povrće bogato vodom: Lubenica, dinja, krastavci, rajčica, tikvice

• Fermentirani mliječni proizvodi: Jogurt i kefir – lagani su, probavljivi i blago rashlađuju organizam

• Biljni čajevi: Pogotovo rashlađeni zeleni ili čaj od mente

• Hrana s manje masnoće i proteina: Jer lakše opterećuje probavni sustav

Najvažnije: ljeti se držite lagane, raznolike prehrane, pijte dovoljno tekućine i slušajte svoje tijelo.

Ako vam odgovara lubenica ili hladna juha od krastavaca, uživajte u tome. Nije mit, ali nije ni čudo. To je jednostavno logika tijela.