U užurbanom svakodnevnom ritmu mnogi ljudi povremeno primjećuju trenutke kada misli nisu toliko jasne kao inače. Koncentracija je slabija, teško je pronaći pravu riječ u razgovoru ili zapamtiti jednostavne informacije. Taj se osjećaj često opisuje izrazom “brain fog”, odnosno “mentalna magla”.

Iako se taj izraz sve češće koristi u svakodnevnom govoru, važno je naglasiti da “brain fog” nije medicinska dijagnoza. Radi se o opisu niza kognitivnih iskustava koja uključuju smanjenu koncentraciju, sporije razmišljanje, osjećaj mentalne zasićenosti i dr. Takva stanja mogu se pojaviti u različitim životnim situacijama i često su povezana s načinom života, razinom stresa ili kvalitetom sna.

O ovoj temi govorimo u sklopu globalne inicijative “Brain awareness week”, odnosno tjedna svjesnosti o mozgu koji se svake godine obilježava u ožujku. Cilj spomenute inicijative jest približiti javnosti spoznaje o funkcioniranju mozga i potaknuti razumijevanje čimbenika koji mogu utjecati na njegovo zdravlje.

Mentalna bistrina se mijenja ovisno o brojnim faktorima; od sna i stresa do prehrane, digitalnih navika i općeg životnog ritma. Razumijevanje tih čimbenika može pomoći u boljem razumijevanju vlastite moždane funkcije.

Što je zapravo “brain fog”?

Pojam “brain fog” u prijevodu doslovno znači “magla u mozgu”, ali zapravo opisuje subjektivni osjećaj mentalne nejasnoće ili usporenosti. Ljudi ga često koriste kako bi opisali trenutke kada razmišljanje nije onako brzo ili precizno kao inače.

“Mentalna magla” može uključivati različita iskustva poput:

• poteškoća s koncentracijom,
• sporijeg procesiranja informacija,
• zaboravljanja svakodnevnih detalja ili osjećaja mentalnog umora.

Takvi simptomi mogu se pojaviti privremeno, primjerice tijekom razdoblja povećanog stresa ili nedostatka sna.

Mozak je pritom organ koji neprestano obrađuje golemu količinu informacija. On koordinira osjetilne podražaje, pamćenje, emocije, donošenje odluka i dr. Kada se promijene uvjeti u kojima funkcionira, kao što je primjerice nedostatak odmora ili povećano mentalno opterećenje, može se pojaviti osjećaj mentalne sporosti ili zasićenosti informacijama.

Zašto se ponekad javlja “mentalna magla”?

“Brain fog” obično nema jedan jedini uzrok. U mnogim slučajevima riječ je o kombinaciji više čimbenika koji zajedno utječu na mentalnu energiju i koncentraciju.

Nedostatak sna

San ima važnu ulogu u funkcioniranju mozga. Tijekom spavanja odvijaju se procesi koji uključuju obradu informacija prikupljenih tijekom dana, regulaciju emocija i pretvaranje informacija u dugoročno pamćenje.

Kada je san kratak ili nekvalitetan (manje od 6 sati po noći), mnogi ljudi primjećuju smanjenu koncentraciju, sporije razmišljanje ili poteškoće s pamćenjem informacija sljedeći dan. Takva iskustva često se povezuju s osjećajem mentalnog umora ili “magle” u razmišljanju.

Mentalno opterećenje i stres

Mozak svakodnevno obrađuje veliki broj informacija. Tijekom razdoblja intenzivnog rada, važnih rokova ili stalnog “multitaskinga” može se pojaviti osjećaj mentalne zasićenosti.

Kronični stres može oštetiti hipokampus, dio mozga važan za pamćenje i učenje. U isto vrijeme, stalno obavljanje više zadataka odjednom smanjuje kapacitet radne memorije i otežava donošenje odluka.

Digitalno okruženje i stalni protok informacija

Suvremeni način života donosi stalnu izloženost digitalnim informacijama poput poruka, notifikacija, vijesti i sadržaja na društvenim mrežama. Takav protok informacija može povećati potrebu mozga za stalnim prebacivanjem pažnje.

Neka istraživanja sugeriraju da česta promjena fokusa između različitih digitalnih podražaja može utjecati na način na koji obrađujemo informacije i održavamo koncentraciju. Taj fenomen ponekad se opisuje kao djelovanje tzv. “online mozga”, odnosno mozga koji se prilagođava digitalnom okruženju.

Način života

Na mentalnu jasnoću mogu utjecati i svakodnevne navike poput prehrane, razine tjelesne aktivnosti i hidracije. Mozak troši značajan dio ukupne energije organizma, pa promjene u načinu života često utječu i na subjektivni osjećaj mentalne energije.

Osim toga, “mentalna magla” se može pojaviti i uslijed:

• autoimunih bolesti
• dijabetesa i/ili niskih razina šećera u krvi
• problema s mentalnim zdravljem
• hormonalnih promjena
• kemoterapije
• dugotrajnih boravaka u bolnici

Ne postoji točno određeno vrijeme koliko “mentalna magla” traje. Možete je osjećati nekoliko dana ili tjedana, ali u nekim slučajevima može potrajati mjesecima pa čak i godinama.

Ne može se niti u potpunosti spriječiti pojava “mentalne magle”. Međutim, mogu se poduzeti koraci za poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja kako bi se smanjio rizik pojave.

Ako “mentalna magla” značajno utječe na vašu kvalitetu života, obratite se zdravstvenom stručnjaku.

Kako prepoznati mentalnu zasićenost?

“Brain fog” se obično ne pojavljuje naglo. Često se razvija postupno, kroz osjećaj mentalnog zamora ili smanjene koncentracije tijekom dana.

Ljudi ga često opisuju kroz iskustva poput:

• teškog održavanja pažnje na isključivo jednoj aktivnosti
• općenito sporije razmišljanje
• poteškoće s pamćenjem novih informacija
• osjećaj mentalne “preopterećenosti”

Takva iskustva relativno su česta u razdobljima povećanog mentalnog opterećenja ili promjena u svakodnevnoj rutini.

U mnogim slučajevima prolaze kada se uspostavi ravnoteža između rada, odmora i sna.

Male navike koje mogu pomoći vratiti mentalnu bistrinu

Mentalna jasnoća često je povezana s osnovnim životnim navikama. Male promjene u svakodnevnom ritmu mogu pridonijeti osjećaju bolje koncentracije i mentalne energije.

1. Kvalitetan san

Redovit raspored spavanja i dovoljno sna važni su za procese pamćenja i kognitivne funkcije.

2. Pauze tijekom rada

Kratke pauze tijekom mentalno zahtjevnih aktivnosti mogu pomoći u obnovi pažnje i smanjenju osjećaja mentalnog zamora.

3. Kretanje i svjež zrak

Tjelesna aktivnost povezuje se s boljom cirkulacijom i osjećajem mentalne energije.

4. Fokus na jednu aktivnost

“Multitasking” često uključuje brzo prebacivanje pažnje između više zadataka, što može otežati održavanje koncentracije.

5. Digitalni predah

Povremeno udaljavanje od ekrana može pomoći u smanjenju mentalnog opterećenja informacijama.

6. Hidracija

Mozak je osjetljiv na promjene u ravnoteži tekućine u organizmu, pa redovit unos vode može pridonijeti osjećaju energije.

7. Raznolika prehrana

Prehrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima često se povezuje s podrškom kognitivnim funkcijama.

8. Mentalni predah

Aktivnosti poput šetnje, kreativnih hobija i slično, mogu pomoći u opuštanju i mentalnom “resetu”.

Mozak voli ravnotežu

Mozak je izuzetno složen organ koji se stalno prilagođava okolini. Promjene u razini stresa, kvaliteti sna, količini informacija koje svakodnevno primamo ili ritam života, mogu se u nekim slučajevima odraziti na koncentraciju i mentalnu jasnoću.

U tim situacijama odjećaj mentalne magle može biti signal organizmu da treba više odmora, sna ili sporiji tempo.

Važno je naglasiti da povremeni trenutci slabije koncentracije nisu neuobičajeni. Mozak stalno reagira na okolinu, a razine mentalne energije se prirodno mijenjaju tijekom dana, I kroz različite životne faze. Zato se naglašava važnost ravnoteže između mentalnog rada, odmora I zdravih životnih navika.

Upravo zato je cilj Tjedna svjesnosti o mozgu podsjetiti koliko su razumijevanje mozga i briga o mentalnom zdravlju važni za svakodnevnu kvalitetu života.